Arhiv tekstova

Kako, molim?

SA­MO­U­DA­RAC

U posljednje vrijeme u Vojvodini je bilo incidenata koji su manifestacija netolerancije, dok je, s druge strane, upravo Vojvodina onaj dio zemlje čijom smo se tolerancijom uvijek dičili i time je bila naš najviši iskaz europskih vrijednosti. Najveći udarac takvoj Vojvodini i Srbiji, koja želi biti dio Europske unije i manifestirati europske vrijednosti, zadaju upravo one institucije i tijela, koji ne procesuiraju dovoljno brzo sve kaznene prijave koje su iskaz kriminala na etničkoj osnovi. Zbog toga tražim od države i njenih institucija posebnu osjetljivost prema pravima manjina i pravu građana. Boris Tadić, predsjednik Republike Srbije, Dnevnik, 21. listopada

 

NE­TA­LEN­TI­RA­NI

Vlada Srbije je po tko zna koji put pokazala iskreni talent za pravljenje problema građanima Srbije tamo gdje ih ne mora biti. Uskratiti gostoprimstvo predsjedniku države koja je članica EU zbog bilo kakve izjave je najblaže rečeno netalentirano. Nenad Čanak, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, Beta, 21. listopada

 

PO MI[LJE­NJE U DEN HA­AG

Podrška pet zastupnika SPS-a u republičkom parlamentu Vladi Srbije ovisit će isključivo o stavovima Slobodana Miloševića, najavio je jučer Milorad Vučelić, potpredsjednik socijalista. Identično će postupati i trojica socijalističkih zastupnika predvođenih Milutinom Mrkonjićem u parlamentu Državne Zajednice. Tih osam zastupnika SPS-a usprotivili su se politici vrha stranke, ali su poručili kako neće uskratiti podršku manjinskoj Vladi Srbije. Međutim, Vučelić je najavio je da će se zastupnici SPS-a ubuduće konzultirati s Miloševićem prije donošenja najvažnijih odluka i da »neće dozvoliti da dio rukovodstva partije otvoreno djeluje protiv Miloševića«. Blic, 22. listopada

 

UTJE­CAJ­NI ^LAN VLA­DE

Antieuropska politika jest utjecajna u Srbiji. Najveća partija, Radikalna stranka, je takva, a i jedna od članica vladajuće koalicije, Socijalistička partija, je glavni krivac za antieuropsku politiku vođenu u dužem vremenskom periodu. Uostalom, veoma utjecajni član vladajuće koalicije je Slobodan Milošević kome se sudi u Den Haagu za veoma teške zločine. Vladimir Gligorov, ekonomski analitičar, Dnevnik, 22. listopada

 

OH, KA­KO SAM SKRO­MAN

Uostalom, da sam ja student novinarstva, volio bih biti kod Stankovića u emisiji, čisto da vidim kako miriše televizija, kako izgleda program uživo… Aleksandar Stanković, novinar, urednik emisije Nedjeljom u 2 na HTV-u, Večernji list, 20. listopada

 

NA­TJE­CA­NJE

Mitomanija Franje Tuđmana nenadano je dobila još jednog štovatelja i dostojnog nastavljača, i to tamo gdje smo se najmanje nadali. U susjednoj Sloveniji Janez Janša ovih je dana ponosno obznanio da je slovenski narod uspio sačuvati svoju samobitnost već 1.400 godina, najprije u suživotu s Ilirima i Keltima, a onda i navalu Germana i Avara, kroz različite oblike svjetovne vlasti.
Sa svojih 14 stoljeća Janša je prešišao i nenadmašivog Tuđmana, koji je stao na tisući, iako je obožavao raznorazne legende o Hrvatima, najstarijima, najpametnijima, najljepšima… U povijesnom govoru, kad je Hrvatska primana u Ujedinjene narode, Tuđman nije odolio, pa je zabezeknutim državnicima citirao i riječi pjesme »Od stoljeća sedmog«, koja je tada drmala Hrvatskom. Denis Romac, komentator, Novi list, 22. listopada

 

NE­SPREM­NI ZA KON­KU­REN­CI­JU

Mi već predugo čekamo. Ne treba zaboraviti da je u vrijeme Ante Markovića, prije 16 godina, tadašnja Jugoslavija bila negdje oko ove stepenice. Mnogi kažu da se gubi vrijeme. Moje gledište je drugo. Mislim da kada bi netko sada zažmirio i pustio nas u Europsku uniju, kao Bugare ili kao Rumunje, načinio bi nam štetu. Vjerujem da nismo spremni za konkurenciju. Možemo li pobijediti Real ili Chelsea? Teško. Možemo li napraviti automobil koji će konkurirati Volkswagenu? Teško. Svi kažu kako je prednost u poljoprivredi. Neki ljudi koji se bave poljoprivredom kažu da je naše zaostajanje u tehnologiji proizvodnje hrane ravno zaostajanju u elektronici. Osnovna stvar je da se prijeđe neki put, da se napravi ambijent da funkcioniramo kao normalna država, da ona ne bude izvor nesreća za vlastito stanovništvo i za svijet, da se potakne produktivnost. Milan Milošević, novinar, Radio Slobodna Europa, 19. listopada

 

IZA­ZO­VI

Ukratko nabrojeni, naši izazovi zovu se – Kosovo, ekonomske reforme, veći standard građana, europske integracije, međunacionalni odnosi u Vojvodini, sve veća radikalizacija javnog mnijenja i podjele u demokratskom bloku. Izgleda potpuno nevjerojatno, ali je činjenica da stres zbog ovih pitanja mnogo više umanjuje imunitet ljudi, nego bilo koja gripa, pa zvala se ona i ptičja. Miroljub Labus, potpredsjednik Vlade Srbije, Politika, 22. listopada