Arhiv tekstova

Diskriminacija u državnim službama

Predsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini na svojoj je sjednici održanoj 24. listopada donijelo Deklaraciju o položaju hrvatskoga naroda u Vojvodini, u kojoj se ocjenjuje da su »pripadnici hrvatske zajednice u neravnopravnome položaju u odnosu na većinski narod i druge manjine a da Republika Srbija ne pruža zaštitu nacionalnim manjinama sukladno s međunarodnom zaštitom ljudskih i manjinskih prava.«
    Glavne poteškoće s kojima se susreće hrvatska zajednica u Vojvodini sa stajališta provođenja postojećih propisa, koje se navode u Deklaraciji, su »diskriminacija u državnim službama kod upošljavanja i na rukovodećim mjestima (u pošti, Telekomu, policiji, carinskim službama, pravosuđu, mjesnim uredima u hrvatskim selima itd.), neprovođenje odredbi o službenoj uporabi hrvatskoga jezika i pisma u državnim službama i u upravnom i sudskom postupku, diskriminacija u školama, činjenica da se počinitelji višekratnog skrnavljenja katoličkih groblja ne otkrivaju a kamoli procesuiraju, te aktivna državna akcija na dijeljenju hrvatske manjine, gdje državne vlasti od 2004. godine nastavljaju praksu koju je započeo Milošević 1991. godine tako što se nastoji od jedne regionalne hrvatske etničke skupine umjetno stvoriti nova etnička skupina.«
    U Deklaraciji se kao primjer neprovođenja propisa, između ostalog navodi kako Hrvati u Subotici ne mogu dobiti dvojezične srpske i hrvatske osobne iskaznice a da se u Somboru hrvatskome kulturnom društvu do danas ne dopušta registrirati svoje ime i na hrvatskome jeziku.
    Nadalje se navodi kako »školski činovnici odgovaraju zainteresirane roditelje kod upisa djece u školu na hrvatskome jeziku, da se učenici katoličke vjeroispovijesti diskriminiraju, da se u najnovijim udžbenicima za osnovne i srednje škole eksplicitno izražavaju negativni stavovi spram Hrvata« i čak »negira postojanje dijelova hrvatskoga naroda«, da se »neistinite tvrdnje i dalje plasiraju s ciljem da se podrži teza da su Bunjevci Srbi katoličke vjere« te se tako u drugom izdanju monografije Sombora pojavljuje teza da je »Dujo Marković, koji je u Bačku doveo 1687. godine veliku skupinu bunjevačkih Hrvata po nacionalnosti Srbin.«
    Stajalište DSHV-a je da hrvatsku zajednicu osobito pogađa i »nepostojanje određenih normativnih okvira«, kao i to što »još uvijek nije ratificirana Europska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina iz 1992. godine«, zatim što državne vlasti odbijaju izmijeniti zakone o izborima u parlamentima kojima bi se osigurala neposredna zastupljenost manjina. DSHVtraži da osiguranje zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima bude ustavna kategorija.
    DSHV će o iznesenim stajalištima obavijestiti domaće i međunarodne organizacije, osobito Vijeće Europe, Europski parlament, Visokog povjerenika za nacionalne manjine itd., kaže se u Deklaraciji.
J. D.