Arhiv tekstova
Rakovička buna
Cilj bune bilo je stvaranje samostalne Hrvatske. Dana 7. listopada 1871. godine okupili su se ustanici u selu Broćancu i formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Eugenom Kvaternikom. Dana 8. listopada Hrvatska narodna vlada izdala je Proglas: »Sve žive sile naroda upravljene su na oslobođenje naroda ispod švapsko-mađarskog ropstva.« Proklamira se jednakost pred zakonom, općinska samouprava, ukidanje vojne uprave u Vojnoj krajini i uvođenje županijskoga sustava, a katoličkim i pravoslavnim svećenicima naloženo je da narod poučavaju o ljubavi i slozi.
Nakon prvih uspjeha i širenja ustanka kako na sela naseljena Hrvatima tako i na ona u kojima su živjeli Srbi (vojni vođa ustanka bio je Rade Čujić) vojne su vlasti poslale znatne snage u Slunj, kojeg su bez većih problema zauzele. Nakon što su neki ustanici promijenili stranu, uslijedilo je uhićenje Kvaternika i ostalih vođa. Neki su pobijeni, neki su osuđeni na dugogodišnje tamnovanje, a neki su pobjegli u Bosnu, na područje Osmanlijskoga Carstva.
SVETOZAR MARKOVIĆ: Svetozar Marković u listu »Radenik« o Rakovičkoj buni piše: »… to je zaista najsvetija, najnaprednija i najkuražnija stranka u Hrvatskoj (misli se na pravaše)… Njihov ceo javan rad, kao i njihova poslednja borba i smrt, pokazuju da su to bili ljudi najčestitijih građana Hrvatske… Kada se jedan narod nalazi pod pritiskom nasilnika… onda nema drugog puta da se narod oslobodi nego: revolucija; a odelite bune spremaju revoluciju bolje no išta drugo.«
NEZADOVOLJNI BOKELJANI: Nezadovoljstvo promjenama Bokeljani su pokazali Krivošijiskim ustankom 1869. godine. Bokeljani su, među ostalim, čuvali posjede Mletačke Republike od prodora Osmanlija pa nisu morali ići u vojsku i ratovati izvan granica Boke – nakon zauzimanja Dalmacije 1813. godine bečki im je dvor potvrdio povlastice. Međutim, 1869. godine planirala je Austrija regrutirati Bokeljane u redovnu vojsku, a Bokeljani su, želeći sačuvati povlastice, podignuli ustanak. Nakon nekoliko poraza, vlada je povukla odluku o regrutaciji Bokeljana, a ustanike amnestirala.
g
