Arhiv tekstova
Ivan Mažuranić
Kako bi modernizirao Hrvatsku, ban Ivan Mažuranić (1873. -1880.) proveo je opsežne reforme u školstvu i sudstvu. Odvojio je upravu od sudstva, a modernizirao je i državnu upravu. Poreznim je reformama ubrzao novčarske tokove.
Gospodarska podloga njegovim reformama bila je u znatnom financijskom osamostaljenju Banske Hrvatske, koje je dogovoreno revizijom Nagodbe. Naime, Hrvatska je od 1873. godine slobodno raspolagala sa 45 posto poreza prikupljenih na svome području. Političku je potporu Mažuranić imao u saborskoj većini, ali i u naklonosti bečkoga dvora.
SVI U ŠKOLE: Osnivanje mreže škola (u svakom je većem selu sagrađena škola te stan za učitelja), niza stručnih srednjih i obrtničkih škola te visokih učilišta (u Karlovcu i Križevcima) i konačno Sveučilišta u Zagrebu (prvi je rektor sveučilišta bio Matija Mesić) znatno je unaprijeđeno obrazovanje stanovnika. Mažuranić je proglasio i vjersku i nacionalnu toleranciju u Banskoj Hrvatskoj.
OSTAVKA: Ustanak Hrvata u Bosni i Hercegovini (1875.), kojeg su prihvatili i Srbi i muslimani, pomeo je osmanlijsku vlast u Bosni i Hercegovini. Kako je Berlinski kongres odlučio da austrougarska vojska uđe u Bosnu i Hercegovinu prestali su razlozi postojanja Vojne krajine ona više nije bila granica) i Mažuranić je tražio da se Vojna krajina priključi Banskoj Hrvatskoj. Kako toj ideji nisu bili skloni ni vladajući krugovi Beča, a osobito Pešte, Mažuranić je podnio ostavku.
g
