Arhiv tekstova

Pogobija Nikole Zrinskog

14. studenoga 1922. rođen je Butros Butros Ghali, egipatski političar i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
14. studenoga 1954. godine nakon državnoga udara vlast u Egiptu preuzeo je Gamal Abdel Naser.
14. studenoga 1815. godine umro je Robert Fulton, izumitelj parobroda. Rođen je u Americi 1765. godine gdje je i završio urarski i zlatarski zanat, a u Britaniji je završio politehničke studije. Upoznao je Jamesa Watta koji ga je zainteresirao za strojarstvo te je izradio niz strojeva koji su dugo bili u upotrebi u tekstilnoj industriji. Godine 1801. seli se u Francusku i nudi Napoleonu svoje usluge, no ovaj nije pokazao veće zanimanje ni za podmornice ni za parobrode, kojima ga je Fulton vozi po Seni. U Americi je 1807. godine ustanovio prvu parobrodsku liniju po rijeci Hudson, a 1815. godine izradio je prvi radni parni brod.
14. studenoga 1838. godine rođen je August Šenoa, hrvatski književnik. Kao i mnogi hrvatski velikani, Šenoa nije etnički Hrvat – otac mu je bio Čeh, majka Slovakinja, no to ga nije spriječilo da zavoli domovinu te postane najvećim hrvatskim književnikom druge polovice 19. stoljeća. Pravnik po struci, siromašni državni činovnik, puno je pisao obrađujući teme i povijesti Hrvata. Realist po uvjerenju ali i nepopravljivi romantik, premda je bio vrlo kritičan prema svojim djelima, osobito dramama, svojim je čitateljima davao nadu u boljitak hrvatskoga naroda. Najvažnija su mu djela Pripovijesti – među njima svakako valja izdvojiti Prosjaka Luku – i Zagrebulje te historijski romani Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Kletva, Seljačka buna te nenadmašan roman o staleškim razlikama u drevnome Zagrebu Zlatarevo zlato. Uvijek pomalo melankoličan, napisao je i stihove o lijepoj Jani, ribarevoj kćeri. Umro je 13. prosinca 1881. od posljedica zaraze nakon velikoga potresa koji je pogodio Zagreb.
14. studenoga 1796. godine rođen je Antun Mihanović, hrvatski književnik, ilirac i političar. Napisao je prolegomni tekst Ilirskoga pokreta, kojim poziva književnike, osobito plemiće, da pišu hrvatskim jezikom – Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (1815. godine) – a u prvom broju Danice, kulturnoga priloga Gajevih novina Novine Horvatske objavio je pjesmu Horvatska domovina (godine 1835.), koja će koncem 19. stoljeća postati hrvatskom himnom.
15. studenoga 1492. Kristofor Kolumbo zapisao je u dnevnik da i muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima i da su od toga sasvim obavijeni dimom. Duhan su Europljani upoznali dvadesetak godina kasnije, i to najprije Portugalci, koji su ga uzgajali kao ukrasnu biljku s mnogim ljekovitim svojstvima. Francuski diplomat na portugalskom dvoru Jean Nicot poslao je sjemenke duhana u Italiju i to pravo Katarini Medici. U 17. stoljeću papa Urban VIII. izopćio je pušače iz Katoličke crkve, no ni ta zabrana, kao ni potonje, nisu umanjila strast Europljana za pušenjem.
15. studenoga 1891. godine rodio se njemački feldmaršal, vođa Afričkoga korpusa, Erwin Rommel, Pustinjska lisica. Nakon neuspjeloga atentata na Hitlera i otkrivene zavjere, Hitler mu je postavio ultimatum te se Rommel ubio 14. listopada 1944. godine.
16. studenoga 1948. godine rođen je Mate Parlov, hrvatski sportaš, olimpijac te europski i svjetski profesionalni boksački prvak svijeta.
16. studenoga 1910. u Vinkovcima je od tuberkuloze umro Ivan Kozarac, hrvatski književnik. Pisao je o slavonskim seljacima u dobu tranzicije – njegovi su likovi životni, puni burnih emocija, osobito erotike – koja je uništila slavonsko i srijemsko selo. Nepripremljeni za kapitalističku proizvodnju, seljaci se ne snalaze, osiromašuju te piju, skitaju se i skloni su asocijalnom ponašanju. Nebriga vlasti te utjeha koju im nudi Crkva nisu dovoljni Kozarčevim likovima, koji teže autodestrukciji. Počeo je objavljivati u Vijencu 1903. godine koristeći pseudonim Kerepov. Za života objavio je zbirku novela Slavonska krv, a posthumno su izašle Izabrane pripovijetke te roman Đuka Begović
16. studenoga 1242. godine datirana je Zlatna bula, povelja hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., kojom je Gradec, odnosno Zagreb, postao slobodnim kraljevskim gradom.
18. studenoga 1664. godine nesretnim slučajem u lovu poginuo je Nikola Zrinski, hrvatski i mađarski književnik i političar te vojni teoretičar
18. studenoga 1893. rođen je Antun Branko Šimić, hrvatski književnik.
18. studenoga obilježava se dan pada Vukovara.
20. studenoga 1699. u Požegi je rođen Antun Kanižlić, hrvatski književnik, jedan od prvih pisaca prosvjetitelja u Slavoniji.
20. studenoga 1952. Staljinovi su monstruozni procesi dosegli vrhunac na suđenju Rudolfu Slanskome, dotadašnjem generalnom sekretaru Komunističke partije Čehoslovačke i skupini njegovih suradnika. Pred upaljenim kamerama i očima cijele svjetske javnosti Slanski je sam sebe optužio najgorim riječima. Tom sudskom farsom upravljalo se izravno iz Moskve. Istražitelji i organizatori procesa bili su sovjetski agenti koji su fizičkom torturom prisilili optuženike, pa i Slanskoga, da napamet nauče »svoje grijehe« i poslušno ih izrecitiraju pred sudom. Jer, osobno se priznanje u komunističkim redovima smatralo jedinim pravim dokazom krivnje. Poslije je, dakako, slijedio odlazak na vješala.
Često se postavljalo pitanje zašto je Moskvi trebao tako velik sudski spektakl. U sovjetskim je tajnim arhivima tek nedavno pronađen odgovor. Staljin se u to doba pribojavao rata sa Zapadom pa je smrtnim kaznama i općim zastrašivanjem htio iznuditi bespogovorno jedinstvo svog komunističkog tabora.
    Komunistički su režimi bili najokrutniji u obračunu sa svojim najodanijim suradnicima. Kad se poslije Drugoga svjetskog rata očekivalo da će popustiti staljinistička strahovlada, sovjetski je diktator pokrenuo val čistki u istočnoeuropskim zemljama u manijakalnoj potrazi za navodnim »prezrenim izdajnicima«, »slugama imperijalizma« i pristašama odmetnutog titoizma.    g