Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 17. 11.

Re­zo­lu­ci­ja I.
Zastupnici Skupštine Kosova usvojili su rezoluciju o »potvrđivanju političke težnje naroda Kosova za nezavisnom i suverenom državom Kosovo«, koja će biti platforma pregovaračkog tima Prištine u pregovorima o budućem statusu Kosova.

Po­sjet
Šefovi diplomacija Grčke, Rumunjske i Hrvatske posjetit će Beograd i Prištinu početkom prosinca kako bi ukazali na zainteresiranost država regije za budući status Kosova, priopćeno je u Ateni. U priopćenju, u kojemu se tročlano izaslanstvo najavljuje kao »neformalna balkanska trojka«, kaže se kako je potrebno učiniti sve da uspostavljanje stabilnosti na Kosovu ne proizvede nestabilnosti na Balkanu.

Ka`njen
Zbog nacionalističkog ispada na utakmici u Hrvatskoj novinar iz SiCG Ilija Maleš kažnjen je novčanom kaznom od oko 3.300 kuna ili 450 eura. Maleš je uhićen dan ranije, jer je, kako je priopćila hrvatska policija, pijan u novinarskoj loži na stadionu FK »Radnik« u Velikoj Gorici za vrijeme intoniranja hrvatske himne podigao u zrak tri prsta na obje ruke i psovao »mater ustašku«. On je to uradio na utakmici mladih reprezentacija Hrvatske i Srbije i Crne Gore, a zagrebačka mu je policija izrekla i »zaštitnu mjeru otkaza boravka«.

 

PETAK, 18. 11.

Vu­ko­var
Građani Vukovara prisjećaju se 18. studenoga 1991. kad su nakon gotovo tromjesečne opsade bivša JNA i srpske paravojne postrojbe slomile otpor hrvatskih branitelja.
U spomen na vukovarsku tragediju vijence podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila su državna i druga izaslanstva.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. Vojno znatno nadmoćnijem i brojnijem napadaču suprotstavilo se oko 1800 hrvatskih branitelja koji su grad uspjeli obraniti sve do 18. studenoga kad je slomljen i posljednji otpor branitelja. U gotovo tromjesečnoj opsadi u potpunoj blokadi u Vukovaru se nalazilo oko 15.000 ljudi, a na grad je padalo osam do devet tisuća granata na dan. Po podatcima Opće bolnice u srpskom napadu na Vukovar 1991. ukupno su stradale 1624 i ranjeno 2557 osoba, a u progonstvo je protjerano 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata iz Vukovarsko-srijemske županije još je 510 osoba.

Ro­mi
Predsjednik Srbije Boris Tadić zatražio je od Vlade Srbije »snažnu akciju« državnih tijela kako bi bili spriječeni napadi i maltretiranje pripadnika nacionalnih manjina i najoštrije osudio napad na Rome na Starom sajmištu. Dana 13. studenoga nepoznati su napadači starosti oko 20 godina u crnim jaknama naoružani metalnim i drvenim palicama razbijali vrata i prozore na četiri romske barake na ulazu u naselje.

Le­po­gla­va
Iz Lepoglave je ovoga tjedna u zatvor u Srbiji prebačeno još pet državljana SiCG. Spomenuti su u Hrvatskoj izdržavali zatvorsku kaznu, a prebačeni su u Srbiju i Crnu Goru jer im je ispunjen zahtjev da kaznu služe u SiCG. Ministar SiCG za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić podsjeća da je riječ o drugoj skupini jer je prva prebačena u SiCG u ožujku.
Većina je osuđena zbog ratnih zločina, a prije prebacivanja sudovi su u Srbiji svojim presudama potvrdili presude hrvatskih sudova, kako bi po odluci domaćeg pravosuđa osuđeni izdržavali kazne. Ljajić je najavio kako će krajem mjeseca početi razgovore o prebacivanju treće skupine. U Lepoglavi je trenutačno još 30 državljana SiCG.

Vu­ko­var
U Vukovaru je obilježena 14. obljetnica od ulaska jedinica bivše JNA u taj hrvatski grad.

Hol­bruk
Bivši američki izaslanik za Balkan Richard Hallbrooke dobio je Daytonsku nagradu za mir u znak priznanja za postizanje sporazuma kojim je prije 10 godina okončan rat u Bosni i Hercegovini.

 

subota, 19. 11.

Me­si}
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je u Berlinu da Europska unija treba poduprijeti proeuropski orijentirane političke snage u Srbiji.

Dayton
Najviši hrvatski državni dužnosnici ocijenili su da je, deset godina poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, neophodna nadogradnja tog dokumenta kako bi se uspostavili svi atributi države u BiH.
Ministar obrane SiCG Zoran Stanković najavio je da bi 2007. godine mogla biti ukinuta regrutna obaveza. On je rekao da će se to desiti, ako sve bude urađeno kako treba i ako bude dovoljno novca za profesionalnu vojsku. Prema njegovim riječima, kadrovske promjene u vojsci, koje su u tijeku, bit će okončane idućega tjedna.

 

NEDJELJA, 20. 11.

Pro­va­la
Hrvatska je policija priopćila da su nepoznate osobe provalile u prostorije Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« u Splitu, podmetnule požar i ukrale dio opreme.

Bo{nja­ci
Predsjednik Demokratske stranke Bošnjaka Džezair Murati zatražio je od BiH pomoć uoči početka pregovora o statusu. Na Kosovu trenutačno živi oko 60.000 Bošnjaka, najviše u općinama Prizren i Dragaš. Oko 40.000 Bošnjaka živi u inozemstvu. Poslije Albanaca i Srba, Bošnjaci su treća po veličini nacionalna zajednica na Kosovu. U Skupštini imaju pet zastupnika, uključujući i ministra zdravlja Sadika Idrizija.

Tu`be
Dvije nevladine udruge podnijet će tužbu protiv države Srbije zbog otmice i ubojstva Muslimana u Sjeverinu, Kukurovićima i Štrpcima početkom 90-ih.

 

PONEDJELJAK, 21. 11.

Re­zo­lu­ci­ja II.
Skupština Srbije usvojila je Rezoluciju za pregovore o Kosovu, u kojoj je izražena spremnost na kompromis, uz očuvanje teritorijalnog integriteta SiCG. Za rezoluciju su glasovali zastupnici vladajućih stranaka, socijalisti i radikali, a uzdržano je bilo 29 zastupnika Demokratske stranke i Socijaldemokratske partije. Premijer Vojislav Koštunica izjavio je poslije usvajanja Rezolucije kako je taj dokument »orijentir i putokaz kako ići dalje u pregovorima o budućem statusu« Pokrajine.
Mi­lo{evi}
Sudsko vijeće Haškog suda raspravljat će u utorak 29. studenoga o mogućnosti razdvajanja optužnica protiv Miloševića. Sudsko vijeće saslušat će argumente za i protiv ideje da se optužnica za Kosovo odvoji od optužnica za Bosnu i Hrvatsku, te da poslije završetka izvođenja dokaza za Kosovo Sudsko vijeće donese presudu po toj optužnici. U dokumentu sudskog vijeća navodi se da je Milošević potrošio 75 posto vremena koje mu je dano za izvođenje njegovih svjedoka i dokaza, kao i da je to vrijeme uglavnom posvetio pitanjima iz kosovske optužnice.
Razdvajanjem optužnica, praktički vraćanjem na staro, i izricanjem bar jedne presude, sudsko vijeće bi umanjilo rizik da zbog lošeg zdravlja Miloševića nastavak a osobito završetak suđenja bude doveden u pitanje.

Lo­ra
Na suđenju za zločine u Lori pred sudom su svjedočili Jelenko Kovačević i Milorad Oro. Oni su bivši rezervisti JNA iz Trebinja, koji su zarobljeni na ratištu kod Mostara i dovedeni u Loru u 1992. godine. Svjedok Kovačević izjavio je da je u Lori bio od 15. svibnja do 31. listopada i da je doživio strašna mučenja »za koja ne može vjerovati da su djelo ljudskog uma«, a od posljedica zlostavljanja u Lori, kako je rekao, danas je 70-postotni invalid. Svjedok je prepoznao svu četvericu nazočnih optuženika.

 

utorak, 22. 11.

,Uz­la­zno
Odnosi Hrvatske i Srbije, uz neznatne oscilacije, na uzlaznoj su liniji od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa između SRJ i Hrvatske 1996. godine, izjavio je premijer Srbije Vojislav Koštunica uoči službenog posjeta Zagrebu.

Ma­nji­ne
Mješoviti odbor za praćenje provedbe Sporazuma između SiCG i Hrvatske o zaštiti manjina, održao je prvi sastanak u Beogradu. Razgovaralo se o problemima koji najviše muče Hrvate u Srbiji i Srbe u Hrvatskoj. Mješoviti odbor čine predstavnici državnih tijela Srbije i Crne Gore i Hrvatske, te predstavnici Hrvata iz Srbije i Srba i Crnogoraca iz Hrvatske. Nakon sastanka, kopredsjedavajući Mješovitog odbora Slavko Leban izjavio je kako incidenti protiv pripadnika manjina nisu posljedica politike vlada dviju zemalja, te da su se obvezali sve te incidente ažurno, na efikasan način riješiti, počinitelje kazniti i stvoriti atmosferu koja će ipak ići ka poboljšanju odnosa.
Kad je riječ o drugim važnim pitanjima, dogovoreno je da u cilju boljeg informiranja, obje manjine, hrvatska u SiCG i srpska u Hrvatskoj, u okviru javnog TV servisa dobiju vlastite redakcije s mogućnošću utjecaja na uređivačku politiku, kao i da se iduće godine poveća broj odjela u školama, u kojima će većem broju djece biti omogućeno školovanje na materinjem jeziku.
»Dogovorili smo se da i jedna i druga nacionalna manjina moraju, najmanje, imati svoju redakciju u okviru javnog servisa i ostvarivati informiranje na takav način da mogu utjecati na uređivačku politiku, odnosno na program koji se obavlja na njihovom jeziku«, rekla je kopredsjedavajuća Jelena Marković.

 

srijeda, 23. 11.

Summit
Srbijanski premijer Vojislav Koštunica i hrvatski premijer Ivo Sanader sastali su se u Zagrebu i razgovarali o otvorenim pitanjima između dvije zemlje. Koštunica je prvi srbijanski premijer koji je posjetio Hrvatsku nakon uspostave diplomatskih odnosa dviju zemalja.