Arhiv tekstova
Ključna uloga za stabilnost regije
Hrvatska i Srbija moraju igrati ključnu ulogu u političkom stabiliziranju ovog dijela Europe i spremne su rješavati preostala otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja, kazali su u srijedu u Zagrebu predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i srbijanski premijer Vojislav Koštunica.
Koštunica je prvi srbijanski premijer koji posjećuje Hrvatsku nakon uspostave diplomatskih odnosa dviju zemalja, a Sanader je prije godinu dana boravio u službenom posjetu SCG, što je bio prvi posjet jednog hrvatskog premijera Beogradu u posljednjih 15 godina.
PROCES POVRATKA: »Hrvatska i Srbija moraju igrati ključnu ulogu u političkoj stabilizaciji ovog dijela Europe«, istaknuo je nakon razgovora hrvatski premijer, dodajući da je »dolazak premijera Koštunice u Zagreb dobar korak naprijed u rješavanju otvorenih pitanja, a Republika Hrvatska i SiCG imaju odgovornost ne samo prema našim državama već i šire«.
Sanader je Koštunici čestitao na nedavnom početku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, te kazao da je to »snažan i veliki korak SiCG prema EU« a da Hrvatsku »veseli svaki napredak Srbije prema Europi«.
Zagreb i Beograd, nastavio je, žele riješiti humanitarne probleme i pitanja koja su ostala otvorena nakon rata, prije svega pitanje nestalih, a to je pitanje, kao što je rekao »apsolutni prioritet« u odnosima Zagreba i Beograda.
Sanader je podsjetio da su dvije zemlje prošle godine potpisale Sporazum o zaštiti manjina, dok će se neka preostala otvorena pitanja glede zaštite nacionalnih manjina rješavati.
Proces povratka, kazao je predsjednik hrvatske vlade, treba završiti do kraja 2006. godine, »ključno načelo ostaje pitanje dragovoljnosti u tom povratku, a neupitno je i pitanje vlasništva«. Povrat imovine, istaknuo je, u Hrvatskoj je riješen osim »nekoliko desetaka slučajeva koji su na sudu«.
OKRENUTOST EUROPI: Nužno je da se mješovite komisije za granice sastanu što prije, a Hrvatska jasno zastupa mišljenje da treba poštivati odluke Badinterove komisije koja je priznala granice bivših socijalističkih republika SFRJ, rekao je Sanader.
»Hrvatska i Srbija nesumnjivo imaju zajedničku europsku budućnost i to je nešto što naše obje države i narode udružuje i svaki korak Hrvatske prema EU u Srbiji se dočekuje sa zadovoljstvom i shvaća se kao napredak čitave regije«, kazao je Koštunica, te istaknuo važnost dobrih odnosa Hrvatske i SiCG za čitavu regiju, na sigurnosnom planu ali i u napretku jugoistoka Europe.
Osim pitanja manjina, koje je uglavnom riješeno, nastavio je, važna je i gospodarska suradnja, a ostala su nam i »humanitarna pitanja koja nam je prošlost ostavila da rješavamo«, a za koja s obje strane postoji spremnost da se riješe na »pravi način vodeći prije svega računa o ljudima«.
»Bolno pitanje nestalih treba riješiti čak i ako postoje razlike u pristupu«, istaknuo je Koštunica, dodajući da se pitanje izbjeglica treba rješavati u širem kontekstu od odnosa Hrvatske i Srbije.
»S obje strane je izražena čvrsta volja da se problemi rješavaju neposrednim osobnim kontaktom a da se ne umnožavaju«, dodao je.
Koštunica i Sanader razgovarali su i o pitanju Kosova, a srbijanski je premijer ponovno istaknuo »krajnje konstruktivan i načelan stav premijera Sanadera i hrvatske Vlade o tom pitanju koje je samo po sebi teško«.
DJELA UMJESTO RIJEČI: Pitanje Kosova, kazali su Sanader i Koštunica, nije samo unutarnje pitanje SiCG, ali se ne može riješiti bez Beograda. Dvojica premijera dogovorila su češće sastanke u budućnosti, jer i to je, kako su kazali »najbolji način da se uputi poruka regiji i Europi«.
Na novinarsko pitanje hoće li prvi službeni posjet jednog srbijanskog premijera Hrvatskoj iskoristiti za ispriku za sve ono što se u ratu događalo, Koštunica je izbjegao izravan odgovor kazavši: »Problemi između dvije zemlje se rješavaju tako što se konkretni problemi rješavaju i to je nešto što smo mi zaključili. Ono što je bitno jest riješiti, ako je moguće, svaki problem koji je rat ostavio za sobom, svaku ljudsku patnju, svaku ljudsku nesreću. To se rješava ne riječima već rješavanjem problema kojih ima na obje strane«.
Koštunica se tijekom boravka u Zagrebu sastaje s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, predsjednikom Stjepanom Mesićem te predstavnicima srpskog kulturnog društva »Prosvjeta«.
Hina
