Arhiv tekstova
Razgovarali smo u tolerantnom ozražju
O tijeku sjednice Mješovitog odbora za »Hrvatsku riječ« govori član toga odbora Bela Tonković.
4Kako je protekao prvi sastanak Mješovitog odbora?
Veoma mi je drago što poslije 15 teških godina došlo do toga da u miru možemo sjesti za zeleni stol i saslušati jedan drugoga u tolerantnom ozračju. Za nas je važno da su i jedna i druga strana izrazili odlučnu spremnost da se otvoreno razgovara i odlučnu volju da se što je moguće prije daju preporuke za rješavanje otvorenih pitanja i problema, kao i za otvaranje novih perspektiva.
S naše strane bilo je govora o općoj situaciji, koja se unatoč incidentima u zadnje vrijeme ipak poboljšava. Sigurno da još uvijek ima velikih problema, međutim tendencija situacije Hrvata u Srbiji, posebice u Vojvodini ima uzlaznu liniju.
4O čemu je konkretno bilo govora?
Bilo je govora o stanju u medijima, gdje smo iznijeli određene primjedbe, prije svega na još uvijek postojanje negativne konotacije u određenom broju medija, kada je riječ o nama Hrvatima, bilo da se ta negativna konotacija ogleda u prešućivanju pozitivnih događanja i u prenaglašavanju negativnih događanja, bilo da se s podsmijehom o nama izvještava. Osobito smo ukazali na još uvijek neriješeni problem s RTV Novi Sad. Konstatirali smo pred svima da postojeći spor treba što prije riješiti, da taj spor ne smije biti prepreka za ostvarivanje prava cijele zajednice. Također smo konstatirali kako ne smatramo da je imenovanje jedne redakcije na hrvatskom jeziku od strane rukovodstva RTV Novi Sad ostvarenje naših prava, jer ta redakcija daje sliku o nama kroz prizmu rukovodstva RTV Novi Sad, a ne kroz viziju hrvatske nacionalne zajednice. Kao što je Skupština AP Vojvodine prenijela osnivačka prava nad NIU »Hrvatska riječ« na Hrvatsko nacionalno vijeće, pa HNV potvrđuje Upravni i Nadzorni odbor NIU »Hrvatska riječ«, tako bi HNV, kao parlament hrvatske zajednice, i u biti državno tijelo, trebao imati ingerencije u imenovanju članova redakcije na hrvatskom jeziku na državnom radiju i na televiziji, kao i određene ingerencije u vezi uređivačke politike. Mi ne smatramo da je to miješanje u uređivačku politiku, jer u svim državama postoje mješovita državno-osnivačka vijeća za medije, koji paze na demokratsko ponašanje medija. Potrebno je da i u javnosti dođe do svijesti da Hrvatsko nacionalno vijeće nije nikakva krovna organizacija, niti labavi savez društava, nego da je parlament hrvatske zajednice, državno tijelo.
4Što je zaključeno glede obrazovanja na hrvatskome jeziku i službene uporabe hrvatskog jezika?
Konstatirano je da se situacija u obrazovanju polako poboljšava. To je proces koji će trajati, predložili smo da odbor ponuka državna tijela da djeluju u smislu da se roditelji ne trebaju bojati upisivati djecu u odjele na hrvatskom jeziku, jer je to dio ovdašnjeg školskog sustava i svjedodžbe koje se dobivaju su punopravne državne svjedodžbe. Zatim, predložili smo da državna tijela i velika javna poduzeća daju sugestiju, uputu svojim namještenicima i tijelima da u Vojvodini, gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi, istaknu i natpise na hrvatskom jeziku. Smatramo da je jedna od velikih prepreka za to da se hrvatski jezik potpuno uvede u službenu uporabu u Vojvodini, činjenica da Narodna skupština Republike Srbije još uvijek nije odobrila tu promjenu u Statutu AP Vojvodine i očekujemo da će se to ubrzo dogoditi.
4O čemu je još bilo riječi?
Posebice je bilo naglašeno pitanje stvaranja uvjeta za realni povrat prognanih Hrvata u Vojvodinu, da ti ljudi dođu u posjed svoje imovine koju imaju ovdje. Još uvijek je otvoreno i pitanje progonitelja Hrvata, počinitelje terorističkih djela protiv Hrvata koja su rađena u ono vrijeme, i rasvjetljavanje sudbine nestalih Hrvata iz Vojvodine i otkrivanje počinitelja ubojstava Hrvata. Odbor ova pitanja treba potaknuti u istražnim, tužiteljskim i sudskim tijelima. Pozitivno je da je MUP poduzeo korake da se nastoji proporcionalno primati u službu i pripadnike hrvatske zajednice i da će se prekontrolirati nacionalni sastav sudstva.
4Što je s pitanjem Bunjevaca?
Spomenuto je i to pitanje. Državna strana izaslanstva SiCG je naglasila kako država mora poštovati odredbe preambule Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i autohtonih nacionalnih zajednica, kao i Opću deklaraciju o regionalnim i manjinskim jezicima, u kojima se konstatira da postoji sloboda odabira nacionalne i jezične pripadnosti. Mislim da, s jedne strane, to tako stoji, a s druge strane, u praksi to malo drugačije izgleda i mi moramo, to je moje osobno mišljenje, unutar zajednice povesti dijalog za rješavanje tog pitanja. Moj je dojam da država neće ići u rješavanje tog pitanja.
4Kakav je Vaš opći dojam sastanka?
Još jednom želim naglasiti dobro ozračje unutar našeg izaslanstva, unutar naše države, spremnost za rješenje postojećih problema. To je odsjaj volje sadašnje vlasti da se što je moguće brže napreduje na putu euro-atlantskih integracija. Isto tako, u dijalogu s Hrvatskom mnoge se stvari sada mogu rješavati, zato što je taj dijalog došao u daleko pozitivniju fazu u usporedbi s onim što smo imali prije.
Z. P.
