Arhiv tekstova
Puno zakona, malo primjene
Proteklog je tjedna, u četvrtak 17. studenoga, u velikoj dvorani Skupštine Vojvodine održan okrugli stol pod nazivom »Lokalne politike u multietničkim zajednicama – stanje i perspektive«, kojega je organizirao Centar za regionalizam iz Novog Sada u suradnji sa Skupštinom AP Vojvodine i Fondom za otvoreno društvo uime kojeg je sudjelovala ravnateljica Jadranka Jelinčić, kao i uz podršku Izvršnog Vijeća AP Vojvodine.
Osim predstavnika ovih institucija okruglom stolu bili su nazočni šef Misije OESS-a u SiCG Mauricio Massari, ministar za obrazovanje i sport u Vladi Republike Srbije Slobodan Vuksanović i Nikola Dimitrijevski, savjetnik ministra za ljudska i manjinska prava Rasima Ljajića. Sudionici okruglog stola razmatrali su teme: »Politike u multietničkim zajednicama Zrenjanin, Sombor, Senta« i »Decentralizacija i lokalna samouprava – perspektive multikulturalnosti«.
NE TERET, NEGO PREDNOST: Tijekom uvodne riječi pred punom dvoranom predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš istaknuo je koliko je važno u procesu integracija Europskoj uniji razmatrati položaj nacionalnih manjina u multinacionalnoj, multikulturalnoj i multijezičnoj Vojvodini. Po riječima Kostreša, integracija Srbije u porodicu europskih država, a po odluci međunarodnih čimbenika, može se desiti samo uz punu afirmaciju autonomije Vojvodine, i zato je potrebno Vojvodini vratiti ovlasti Ustavom zagarantirane uz puno poštovanje Omnibus zakona.
»Multietnički karakter Srbije, a posebice Vojvodine, nije teret već prednost Srbije prilikom pristupanja euro-atlanskim integracijama«, rekao je šef Misije OESS-a Mauricio Massari. On je naglasio kako je cilj održavanja okruglog stola integracija svih nacionalnih zajednica u demokratsku Srbiju i kako važnu ulogu u tome imaju lokalne politike kao i sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u društveno-političkom životu na svim razinama lokalne vlasti i princip supsidijarnosti, koji označava veći udio građanstva u rješavanju problema na lokalnoj razini društveno-političkog života.
STIMULACIJA ZA DVOJEZIČNE NASTAVNIKE: Ministar prosvjete i sporta u Vladi Srbije Slobodan Vuksanović najavio je akciju u kojoj će Ministarstvo financijski podržati i stimulirati oko 30 tisuća prosvjetnih radnika koji drže nastavu na dva ili više jezika.
»Mislim da to nije samo simbolična gesta već konkretna, materijalna gesta koja ima za cilj osposobiti ljude da rade na suvremen način, isto onako kako se radi u Europi – u Norveškoj, Finskoj i Švedskoj, gdje postoji obrazovni sustav onakav kakvog mi hoćemo provesti«, kazao je ministar. Vuksanović je iskoristio prigodu obavijestiti javnost da je Ministarstvo, po drugi put, odobrilo uvoz udžbenika iz Mađarske za srednje škole, a po prvi put za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole i najavio da će isto postupati svake iduće godine. Sukladno tome Vuksanović je rekao kako planira organizirati konferenciju svih matičnih zemalja nacionalnih manjina koje žive u Srbiji s ciljem da se napravi sporazum o slobodnom uvozu i izvozu udžbenika za djecu – pripadnike nacionalnih manjina u svim tim država. Ono što će se sigurno realizirati, kaže Vuksanović, je da će se do kraja prosinca podijeliti udžbenici za polaganje prijamnih ispita, za razliku od prošle godine kada je to učinjeno tek krajem prvog mjeseca, te otvaranje Učiteljskog fakulteta na mađarskom jeziku u Subotici uz pomoć Ministarstva prosvjete i sporta i podršku Izvršnog vijeća AP Vojvodine i Ministarstva financija, što će biti pokazatelj demokracije u nas. Po riječima upućenih, izučavanje svjetske i nacionalne povijesti u školama u različitim državama je i u različitim omjerima. Kod nas je taj omjer 50-50 posto, dok je izučavnaje lokalne ili zavičajne povijesti svedeno na minimalnu mjeru. Kako bi se omjer uskladio, Ministarstvo prosvjete i sporta u suradnji s Misijom OESS-a tiska pomoćni udžbenik, »Etno vodič«, najavio je Vuksanović, koji će se uskoro naći u rukama učenika. Po njegovim riječima nije logično bolje poznavati svjetsku povijest od zavičajne. Osim toga, Vuksanović je rekao da je Vlada Republike Srbije donijela odluku da se sveobuhvatno bavi pitanjima nacionalnih zajednica u Srbiji, jer obrazovanje ima značajnu ulogu u integraciji nacionalnih manjina u društvene tjekove zemlje kao i da učenje povijesti može imati preventivni utjecaj na sprečavanje i smanjenje nacionalnog ekstremizma, fašizma i ostalog.
»Za mene je nacizam samo dio povijesti, a kada se dešava u mojoj okolici tada osjećam stid i ne želim da živimo u takvom okruženju. Smatram da to treba pripadati prahistoriji. Obrazovanjem se civilizirano možemo boriti protiv ekstremnog nacionalizma i to ne zato da bismo se nekom dopali već zbog osobnog demokratskog odgoja«, kazao je Vuksanović.
BOLJA LOKALNA POLITIKA: Povod okupljanja bio je okrugli stol na kojem je prikazana prva faza realiziranja projekta čiji je cilj da se nađe ključ idaelane lokalne uprave u nacionalno mješovitim sredinama, kako bi se svi građani bolje osjećali, bilo da su pripadnici manjinskog ili većinskog stanovništva. Zrenjaninski Centar za razvoj civilnog sektora proveo je detaljno sociološko istraživanje o suživotu u tri multietničke srednine – Zrenjanin, Sombor i Senta.
Sukladno tome Jadranka Jelinčić, ravnateljica Fonda za otvoreno drušvo je rekla:
»Razvoj i stabilizacija demokratskog društva protjecali bi s daleko manje problema i uzdrmanih emocija, kada bi problem manjina bio konstantno visoko tretiran u politici i javnosti, a ne samo onda kada smo primorani. Nažalost, naši se političari, kada naiđu na problem, odmah vraćaju zakonima i žele ih mijenjati, bez obzira na to što prethodno nisu ni pokušali problem riješiti istinskom primjenom već postojećih zakonskih rješenja. Puko usvajanje zakona nipošto ne rješava sva pitanja, jer je u ovoj zemlji doneseno mnogo, od međunarodne zajednice visoko ocijenjenih propisa, ali i pokraj toga nije postignuta neophodna razina skladnih međunacionalnih odnosa na bilo kojoj razini vlasti«, zaključila je Jelinčić.
LOKALNA UPRAVA EFIKASNIJA ZA GRAĐANE: U razgovoru za »Hrvatsku riječ« Mauricio Massari je izjavio kako smatra da je projekt osobito važan u ovom trenutku jer šalje pravu poruku lokalnoj multietničkoj zajednici u Vojvodini.
»Poruka je važna jer govori kako prvi koraci intervencije započinju na lokalnoj razini osobito u multietničkim zajednicama kao što je Vojvodina. Poruka je usmjerena ka građanstvu koje treba shvatiti da svoje probleme treba rješavati na razini lokalne politike koja je kreirana u suglasnosti s nacionalnom politikom. Građani trebaju prihvatiti princip supsidijarnosti, da je na njima važna uloga u vođenju države preko lokalne politike«, kazao je Massari.
Po njegovu mišljenju integracija je proces koji se treba postići strpljenjem i dijalogom, gdje radikalizam sigurno nije recept za uspjeh. »Lokalne vlasti osiguravaju osnovu prave demokracije, te udjela mladih, kao reprezenata volje naroda. Upravo lokalna znanja i ekspertizam najbolje osiguravaju dobro i harmonično društvo. To je fundamentalan koncept europske zajednice, a to je koncept supsidijaronosti. Otvoreno, kompetentno liderstvo je neophodno kako bi se osnažila lokalna razina. OESS pomaže lokalnu administraciju da osnaži mlade ljude, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, za rad u lokalnoj administraciji«, kazao je Massari za »Hrvatsku riječ«.
VRATITI POVJERENJE U INSTITUCIJE SUSTAVA: S obzirom da je povjerenja građana u institucije poljuljano u poslednjih 15-ak godina, iz objektivnih razloga neophodno ga je polako vratiti, slažu sve svi oni koji se bave ovim pitanjem. Psiholozi čak smatraju kako, kada pojedinac zna da nije usamljen s nekim problemom, lakše ga prihvaća i nadvladava. Po riječima Mauricia Massarija, Srbija nije usamljena po tom pitanju:
»Smatram da je pitanje povjerenja građana u institucije sustava glavni problem koji nije jednistven samo za Srbiju već se sreće i u drugim zemaljama EU. Institucije trebaju stvoriti takav odnos, da građani imaju povjerenje u njih. Svakako da zbog multietničkog karaktera Srbije, a posebice Vojvodine, institucije trebaju stvoriti bolje uvjete za participaciju i reprezentaciju manjina. Lokalna razina treba vjerovati nacionalnoj razini. Veoma mnogo zemalja ima sličan problem kao i Srbija«, kaže Massari
g
