Arhiv tekstova
Usvojen rebalans i formiran stambeni fond
Vijećnici Skupštine Općine Subotica usvojili su na svojoj sjednici prošloga petka rebalans općinskog proračuna za 2005. godinu, javno poduzeće Subotička toplana ušlo je u transformaciju, formiran je Savjet za međunacionalne odnose i osnovan stambeno-kreditni pronatalitetni fond, te je dana suglasnost na financijski plan fondacije Fokus. Sjednica je prekinuta kod sedme točke, i nastavljena je u srijedu 23. studenoga.
Proračunom su ukupni prihodi i primanja uvećani s 2.354.022.000 dinara na 2.379.430.000 dinara, a u obrazloženju se navodi kako su razlozi za donošenje rebalansa proizišli iz transformacije Fonda za izgradnju općine u JP Direkcija za izgradnju općine, te zbog usuglašavanja pojedinih investicijskih aktivnosti JKP »Vodovod i kanalizacija« u svezi subvencija poduzeću za Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda za dobivanje energetske suglasnosti. Najviše kritika oporbenih vijećnika i ovoga su puta upućivana projektu prečistača te se čak postavilo i pitanje je li kredit uopće odobren, zašto je cijena vode uvećana i troše li se sredstva građana namjenski. Imre Kern je kategorički potvrdio da je kredit odobren, dok je predsjednik Općine Géza Kucsera kazao kako ne može shvatiti zašto se daju paušalne ocjene i stvara ozračje nepovjerenja, te je najavio kako će za sljedeću sjednicu zatražiti izvješće o izgradnji prečistača od Kerna, i zamolio je vijećnike da sačekaju to izvješće i na temelju pravih podataka raspravljaju o toj temi.
PODJELA TOPLANE NA DVA DIJELA: Vijećnici su usvojili i odluku kojom se djelatnost distribucije i opskrbljivanje prirodnim plinom potrošača utvrđuje kao komunalna djelatnost čime su se stekli uvjeti da se dosadašnje JP Subotička toplana dijeli na dva poduzeća. Subotička toplana je od 1991. godine pokraj proizvodnje i isporuke toplotne energije registrirana i za distribuciju plina i dosada je plinofikacija Subotice i Palića rezultirala s 5000 aktivnih stambenih potrošača, 300 poslovnih i 17 tehnoloških. U cilju daljnje plinofikacije grada Subotice i naselja Palić, Čantavir, Novi Žednik, Đurđin, Tavankut, Kelebija i ostalih distribucija i snabdijevanje plinom se utvrđuje djelatnošću od lokalnog interesa. Kao što se i očekivalo i ova Odluka je izazvala kritike oporbenih vijećnika, te se tako Mirko Bajić usprotivio dijeljenju javnih poduzeća tvrdeći kako se to radi zato da se zapošljavaju ljudi i da se zadovolje potrebe koalicijskih partnera, dok je Nebojša Janjić ustvrdio da se daljinsko grijanje i plinsko grijanje moraju razdvojiti kako bi se našao strateški partner i mogla obaviti dokapitalizacija za daljnju plinofikaciju.
Dosadašnji direktor JP Subotička toplana Grgo Horvacki na ovoj je sjednici podnio ostavku a za v. d. ravnatelja izabran je Pero Rikić, kojega je predložila Demokratska stranka. Kako saznajemo, Horvacki će biti kandidat za ravnatelja novog javnog poduzeća za distribuciju plina, te je ostavka zato i uslijedila.
Brojne rasprave izazvalo je i osnivanje općinskog Savjeta za međunacionalne odnose. Između ostalog raspravljalo se o nadležnostima, načinu formiranja i sastavu Savjeta. Prijedlogom odnosno Statutom Općine utvrđeno je da članove Savjeta trebaju činiti predstavnici onih nacionalnih zajednica kojih ima najmanje jedan posto i da članove iz redova vijećnika predlaže gradonačelnik. Kucsera je predložio da u Savjetu osim četiri predstavnika Mađara, dva predstavnika Srba i po jednog predstavnika Hrvata, Bunjevaca i Crnogoraca u njegovom radu sudjeluje i predstavnik Roma ali bez prava glasa. Darko Sarić Lukendić je zagovarao da se u Savjetu nađe i predstavnik Jugoslavena kojih prema posljednjem popisu u Subotici ima 8000, odnosno da se poveća broj članova i da se u njemu nađu predstavnici i drugih zajednica na teritoriju Općine. Ovakav prijedlog podržali su još neki oporbeni vijećnici pa je tako Blaško Gabrić predložio da svoje predstavnike dobiju i »nesvrstani« odnosno oni koji se nacionalno nisu opredijelili.
Pojedini vijećnici su izrazili zabrinutost zbog međunacionalnih odnosa u Subotici a posebnu je pozornost vijećnika Srpske radikalne stranke privukao amandman kojim se gradonačelnik obvezuje konzultirati formirana nacionalna vijeća o izboru za člana Savjeta, jer se postavilo pitanje koga će konzultirati za izbor predstavnika Srba. SRS je tako predložio da prijedlog za predstavnike Srba daju stranke s nacionalnim predznakom i Srpski kulturni centar, na što je Saša Vučinić replicirao pitanjem »Nisu li valjda vijećnici SRS-a veći Srbi od nas u DS-u« te je kazao kako nije namjera da u Savjetu budu samo predstavnici vladajuće koalicije već i oporbe. Iako su zatim pojedini oporbeni vijećnici tražili da se ova točka skine s dnevnog reda te da se organiziraju okrugli stolovi i široke konzultacije i rasprave, na kraju je ipak prijedlog usvojen s 41 glasom za.
FOND ZA POVEĆANJE NATALITETA: Vijećnici su svojim glasovima dali potporu formiranju stambeno-kreditno pronatalitetnog fonda Općine Subotica, koji je dio programa Demokratske stranke, te ga je obrazložio Nebojša Janjić. Cilj ovog fonda je da se potakne natalitet putem subvencioniranja bankarskih stambenih kredita a sredstva za fond će se osigurati iz općinskog, pokrajinskog i republičkog proračuna. Za stambene kredite će moći konkurirati bračni parovi i samohrani roditelji s djecom na teritoriju Općine Subotica, od toga dvije trećine sredstava je namijenjeno rješavanju stambenih problema a jedna trećina poboljšanju uvjeta stanovanja. Roditelji s jednim djetetom vraćat će 100 posto sredstava odobrenih od strane Fonda, s dvoje djece će vraćati dvije trećine sredstava, s troje jednu trećinu a s četvero ili više djece korisnici se oslobađaju vraćanja subvencije. Među uvjetima za dobivanje kredita je i prebivalište na teritoriju Općine najmanje pet godina, kreditna sposobnost, a značajan broj bodova će nositi školska sprema roditelja. Zbog toga su vijećnici SRS-a uputili primjedbu da se ovdje ne radi o poticanju nataliteta prije svega već da će se krediti dodjeljivati visoko obrazovanim kadrovima budući četvero i više djece nosi 80 bodova a visoka stručna sprema 60 odnosno 70 bodova.
J. Dulić
