Arhiv tekstova
Moguće i proširenje publikacije
U prošlome broju »Hrvatske riječi« pišući o projektu Izvršnog vijeća AP Vojvodine »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini« s pomenut je i potprojekt pod nazivom Zipa-ekipa – publikacija i CD namijenjeni višim razredima osnovne škole. Pozornost nam je privukao izbor nacionalnih zajednica koje će biti predstavljene u ovoj publikaciji – Mađari, Rusini, Slovaci, Rumunji, Romi i Nijemci. Ova publikacija i prateći CD bit će tiskani početkom sljedeće godine u pet tisuća primjeraka i podijeljeni osnovnoškolcima od petog do osmog razreda s ciljem da se pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica približe većinskom narodu.
Na naše pitanje kako su izabrane nacionalne zajednice koje će biti predstavljene, predsjednica nevladine udruge Neomedija, koja provodi ovaj projekt, Enikő Halász je rekla:
»Kao nevladinoj organizaciji kojoj su osnivači pripadnici različitih nacionalno manjinskih zajednica i različite vjerske pripadnosti jako nam je bitno da publikacija bude urađena kako treba jer je to i prvi put da se ovakva tematika, detaljno upoznavanje s manjinskim zajednicama u Vojvodini pokušava prilagoditi djeci osnovnoškolskog uzrasta. Potpuno je razumljivo da se s jedne strane hrvatska nacionalna zajednica možda osjeti zapostavljenom pošto jednostavno nije bilo mogućnosti da se nađe tekst i o Hrvatima u ovoj publikaciji. Mi obrađujemo šest nacionalnih zajednica i ako pogledamo da u Vojvodini imamo 26 nacionalnih zajednica možda to predstavlja mali broj, ali s druge strane važno je naglasiti da premda mnoge nacionalne zajednice neće biti detaljno zastupljene u publikaciji, predstavljanje bogatstva različitosti u Vojvodini će smatramo pridonijeti općem porastu razine tolerancije kod naše ciljne skupine jer će djeca osim toga što će upoznati šest nacionalnih zajednica u uvodnom tekstu moći pročitati njima prilagođen i na suvremen način obrađen tekst o tome da u ovoj publikaciji prikazujemo samo djelić bogatstva od svega onoga što nas u Vojvodini okružuje i da ima naravno mnogo drugih nacionalnih zajednica koje su na razne načine doprinijele suživotu i kulturnom uzdizanju Vojvodine.«
Halasz je na kraju istaknula kako razlozi za izostavljanje hrvatske zajednice nisu konceptualne već isključivo materijalne prirode te da oni ne isključuju mogućnost proširenja publikacije na još neke nacionalne manjine ukoliko se pojavi netko sa željom da podrži to proširenje i osigura sredstva da se one detaljnije obrade i prikažu u publikaciji.
J. D.
