Arhiv tekstova

Postignut visok standard

Prvi svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, čiji je glavni urednik dr. Slaven Bačić, rezultat je kolektivnog rada, jer su u pripremanju i izradi ovoga značajnog poduhvata sudjelovali brojni suradnici.
    Jedan od suradnika, povjesničar i viši kustos Gradskog muzeja Subotica Mirko Grlica kaže, kako je u pitanju pionirski poduhvat, jer je izrada ovakvog Leksikona san mnogih generacija koje su se temeljito bavile istraživanjem povijesti podunavskih Hrvata. Mirko Grlica ističe kako je veoma važno, što je uredništvo Leksikona prihvatilo najviše standarde koje je definirao Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« iz Zagreba, jer je u pitanju svakako najkompetentnija ustanova te vrste na ovim područjima.
ISTRAŽIVANJA I OBRADA PODATAKA: »Moj doprinos u pripremanju prvog sveska Leksikona, koji sadrži natuknice koje počinju slovom A, odnosi se na tzv. Austro-ugarski period, a natuknice se prije svega odnose na teritorij Subotice i šire okolice. Pregledom baze podataka u mom kompjutoru identificirao sam nekoliko ličnosti koje su činile širi izbor podesan za Leksikon, ali je samo o nekolicini postojalo dovoljno podataka za pristojnu natuknicu. Za ostale se moralo pristupiti naknadnom istraživanju i provjeri pouzdanosti podataka. Ta istraživanja su donijela i neke iznenađujuće činjenice. Tako smo javnosti predstavili Antuna Abrašića, do sada gotovo nepoznatu ličnost, koji je svoju profesionalnu djelatnost gradio u Općinskoj muškoj gimnaziji, gdje je od osnutka 1892. radio kao profesor i bio prvi ravnatelj te škole. To je do sada malo poznata i još neistražena obrazovna institucija, koja je školovala većinu kadrova za gradski činovnički aparat. Razriješio sam i mnoge dileme oko ličnosti iz značajne porodice Antunović, jer je do sada bilo malo publiciranih podataka, a vladala je i prilična zbrka koju su prouzrokovali autori, koji su nekritički prenosili podatke. Trebalo je mnogo provjera, kako bi se razdvojile biografije trojice Josipa Antunovića«, kaže Mirko Grlica.
    U pripremi je drugi svezak Leksikona koji će sadržati oko stotinu natuknica koje po-činju na slova B – a. Tiskanje se planira početkom jeseni. Profesor geografije Stipan Stantić napisao je za prvi svezak Leksikona natuknicu Aleksandrovi salaši, a sudjelovao je i u obradi raznih materijala za prvi svezak iz oblasti geografije. »Geografskom obradom pojedinih naselja u Bačkoj na osnovu dostupnih materijala sudjelujem i u pripremi drugog sveska Leksikona s natuknicama o naseljima – Bajmok, Bajnat i Bajski vinogradi. Te natuknice podrazumijevaju podatke o tome, gdje se nalazi pojedino naselje, tko živi u njemu, dakle broj stanovnika i nacionalna struktura, kao i podatke o prirodnim odlikama naselja i čime se stanovništvo bavi. Naselja, koja se obrađuju ili će se tek obrađivati, značajna su zbog toga što u njima živi većinsko hrvatsko stanovništvo ili barem značajniji broj Hrvata, a kriterij može biti i slučaj da je naselje imalo značajniju ulogu u povijesti«, kaže Stipan Stantić.
DOPRINOSI ZAJEDNIČKOM CILJU: U izradi drugog sveska Leksikona sudjeluje među ostalima i bivši sportaš i dugogodišnji sportski radnik Ante Zomborčević. »Sport je oblast koju obrađujem za Leksikon, a upravo sam završio natuknicu o nogometnom klubu ‘Bačka’ iz Subotice i ona sadrži povijest kluba od osnutka 1901. do današnjih dana. Bitno je istaći, kako je taj klub bio nepobitno hrvatske orijentacije, jer je nakon osnutka postao klub u kojem su nogomet igrali Bunjevci. Godine 1939. klub mijenja ime u Hrvatsko športsko društvo »Bačka« i tada istupa iz okvira postojećeg takmičenja i prelazi u hrvatsko-slovenačku ligu. Nakon rata pod utjecajem tadašnje politike klub mijenja više imena, a od 1969. ponovno nosi ime »Bačka«. Uz natuknicu o nogometnom klubu »Bačka« iz Sombora, također pišem natuknicu o konjičkom klubu »Bačka« iz Subotice«, kaže Ante Zomborčević.
    Član uredništva Leksikona, povjesničar i ravnatelj Povijesnog arhiva Subotice Stevan Mačković ističe značaj Leksikona u oblasti lokalno-zavičajne povijesti napominjući, kako će svim zainteresiranima Leksikon moći poslužiti kao priručnik, jer je namijenjen širokom krugu čitatelja. »Brojni suradnici dali su svoj doprinos zajednič-kom cilju, a rezultat je prvi svezak Leksikona. Ovo je tek početak i još je mnogo poslova pred nama. Zbog toga moramo nastaviti s kontinuiranim radom. U prvome svesku pisao sam o agrarnoj reformi, dok sam za drugi svezak pripremio natuknice o Bačko-baranjskoj vojnoj oblasti, o listu »Bačvani«, kao i natuknicu o Batini. Dobro je što su se na ovom projektu okupili brojni suradnici koji se bave određenim oblastima i to je rezultiralo kvalitetom Leksikona«, kaže Stevan Mačković.