Arhiv tekstova
Koalicija na ispitu
Novinsko-izdavačke ustanove na jezicima nacionalnih manjina do daljnjeg ostaju pod okriljem Skupštine AP Vojvodine. Tako su, naime, odlučili pokrajinski zastupnici, skidajući većinom glasova s dnevnog reda točku o prijenosu osnivačkih prava nad manjinskim glasilima na manjinska nacionalna vijeća. Za raspravu o prijenosu osnivačkih prava, na sjednici koja je u Novom Sadu održana 13. svibnja, glasovali su zastupnici Saveza vojvođanskih Mađara i veći dio zastupnika Demokratske stranke, dok su svi ostali, uključujući i zastupnike Lige socijaldemokrata Vojvodine, glasovali za skidanje te točke s dnevnog reda.
Ovakav ishod, međutim, mogao bi imati ozbiljnije implikacije na odnose u koaliciji koja je između SVM-a, DS-a i Lige u pokrajinskoj Skupštini funkcionirala skoro pune četiri godine, budući da su zastupnici SVM-a, nakon što je točka skinuta s dnevnog reda, demonstrativno napustili sjednicu i nisu više uopće sudjelovali u njenom radu. Ovome treba dodati da je nekoliko dana ranije SVM istupio iz Vojvođanskog saveza, a da je 14. svibnja potpisan strateški sporazum o koalicijskoj suradnji između SVM-a i DS-a, a bez LSV-a.
Neslužbeno se ipak saznaje da je spor izglađen na susretu čelnika LSV-a i SVM-a u Subotici u utorak i da će se o prijenosu osnivačkih prava na Skupštini Vojvodine ipak raspravljati 1. lipnja.
HONVÉDI – KAP VIŠE: Predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak u intervjuu novosadskom Dnevniku od nedjelje izrazio je uvjerenje da se posljednji nesporazumi između LSV-a i SVM-a neće negativno odraziti na funkcioniranje vladajuće koalicije u Pokrajini. »Mi smo s tom strankom uvijek imali korektne odnose i naše koalicijsko partnerstvo u raznim vidovima traje dugi niz godina. Međutim, problemi prenošenja osnivačkih prava nad pokrajinskim glasilima na jezicima nacionalnih manjina na nacionalna vijeća moraju se riješiti, kao što se mora hladne glave razjasniti i organiziranje skupa mađarskih domobrana u Magyar szóu, koji je dodatno podgrijao cijelu atmosferu. Zbog toga će LSV zatražiti razrješenje direktora i glavnog urednika toga lista, jer su takve stvari nedopustive«, rekao je Nenad Čanak.
Skup bivših »honvéda« i evociranje uspomena na problematični period Drugog svjetskog rata, i to u prostorijama državnog novinskog poduzeća na mađarskom jeziku, svakako je bio potez koji je »prelomio« ligaše i stavio ih, makar i privremeno, na stranu onih koji u ovom momentu nisu za otkazivanje osnivačkih prava nad manjinskim medijima.
No, i pored toga, u javnost su učestalo iznošena mišljenja da s takvom odlukom treba pričekati, a težinu tome stavu davala je činjenica da su se upravni odbori i uposlenici u nekim novinsko-izdavačkim ustanovama (Ruske slovo, Libertatea i Hlas ludu), kao i pojedini nezavisni intelektualci, javnosti obraćali s apelom da se informiranje na manjinskim jezicima zadrži u okviru Skupštine Vojvodine. »Ova vlast, posebno vojvođanska, za posljednje tri godine puno je uradila za manjine. Naročito za novinsko-izdavačke ustanove manjina. Mi smo zadovoljni suradnjom s Tajništvom za informacije. Ali, sva ta dobra suradnja će biti u sjeni katastrofalno loše odluke koja se pripremala. Ne poznajem ni jednog rusinskog intelektualca koji smatra da je prijenos osnivačkih prava na manjinska vijeća dobro rješenje. Ne poznajem ni jednog novinara koji smatra da bi to bilo dobro rješenje«, kaže Nikola Šanta, direktor NIU Ruske slovo.
PROMIJENITI ZAKON: U pismu koje je direktor rumunjske NIU Libertatea Niku Ciobanu uputio republičkom ministru za kulturu i medije Draganu Kojadinoviću, kaže se da je prijedlog o prijenosu »veoma loš, tim prije što nije u skladu s Ustavom i suprotan je odredbama Zakona o javnom informiranju, a može dovesti do nepotrebne polarizacije, odnosno do monopola nad ovim medijima«. Iz toga Ministarstva je već stiglo službeno mišljenje, koje je na sjednici Odbora za informiranje Skupštine APV iznio ministrov zamjenik Petar Ignja, rekavši, kako je »mnogo pritužbi na postojeći Zakon o javnom informiranju«, da »postoji mogućnost da on u određenom dijelu bude izmijenjen, ili čak i povučen«, te da zbog svega toga »ne treba žuriti s inicijativom o prijenosu osnivačkih prava«. Na toj je sjednici predsjednik Odbora za informiranje Đorđe Subotić predložio da se u Skupštini Srbije pokrene inicijativa za promjenu Zakona o javnom informiranju i da se Pokrajini omogući da iznimno, kada je riječ o informiranju na jezicima nacionalnih manjina, ima pravo osnivati medije.
Sporan je, naime, članak Zakona o informiranju u kojem je određeno da osnivači javnih glasila ne mogu biti ni izravno ni neizravno, država ili teritorijalna autonomija, odnosno da osnivači ne mogu biti one institucije koje se u cijelosti ili pretežno financiraju iz državnoga proračuna, a za nacionalna vijeća jest zakonom predviđeno da se financiraju iz državnoga proračuna. Najgore bi bilo kada bi sada, otklanjajući taj argument, netko zatražio da se nacionalna vijeća nikako ne financiraju. No, ni to još nije isključeno, kako je krenulo.
Sudbina manjinskih medija znat će se vjerojatno već 1. lipnja, za kada je, kako se neslužbeno saznaje, dogovorena skupštinska rasprava. Jer, nakon toga slijede ljetni raspust i rujanski izbori, čiji ishod nije pametno predviđati.
