Arhiv tekstova
Kojim putem u EU?
Guverner Narodne banke Srbije Mlađan Dinkić ocijenio je koncem travnja kako će se ubrzo pokazati da Srbija nužno mora zatražiti odvojen proces asocijacije i stabilizacije Europskoj uniji, jer je nemoguće očekivati brzu harmonizaciju carinskih sistema sa Crnom Gorom.
»Moje osobno mišljenje je da su Beogradski sporazum, a zatim i Ustavna povelja legalizirali postojanje dva odvojena tržišta, ali da će to ujedno biti razlog budućeg mirnog razdvajanja Srbije i Crne Gore«, kazao je Dinkić u intervjuu za magazin »Ekonomist«.
»Kao ekonomista jesam za to da imamo veće tržište, ali ne po cijenu da troškovi realizacije ove ideje prelaze koristi«, dodao je Dinkić. On je istakao da ugovor o stabilizaciji i asocijaciji EU neće biti potpisan sve dok Srbija i Crna Gora ne usuglase carinske stope i oforme zajedničke carinske i druge organe, »ma što (predstavnik EU Havijer) Solana obećavao našim političarima«.
NEMOGUĆA MISIJA: »Srbija zbog ove nemoguće misije već godinu dana tapka u mjestu. Vrlo brzo će se postaviti pitanje želimo li da idemo u EU u grupi sa Hrvatskom, Rumunjskom i Bugarskom, ili ćemo pričekati Albaniju, BiH i Makedoniju, što bi bila nacionalna katastrofa«, kazao je Dinkić, ocjenjujući da te tri zemlje neće ući u EU prije 2020. godine.
Međutim, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Havijer Solana još je prije godinu dana dao autorski tekst podgoričkim »Vijestima« pod naslovom »Najbrži put do pune europske integracije« u kojem podsjeća kako je još na Zagrebačkom samitu, studenog 2000. EU preuzela obvezu da regiji otvori šanse za puno sudjelovanje u europskim integracijama.
»Upravo zato, kada nudimo svoje poglede na pitanje budućeg statusa, to ne bi trebalo pogrešno shvatiti kao miješanje ili ometanje, već kao istinski izraz brige iskrenog prijatelja i budućeg europskog partnera« – napisao je tada Solana obraćajući se crnogorskoj javnosti povodom priprema za donošenje Ustavne povelje.
GDJE JE MINISTARSTVO: U svom hodu k europskim integracijama BiH i Hrvatska su, za razliku od Srbije, utemeljile Ministarstva za europske integracije. To su koordinacijska tijela državne uprave, koja rade na usklađivanju domaćeg pravnog i gospodarskog sustava s europskim, u cilju što uspješnije integracije, te za koordinaciju programa tehničke pomoći EU, informiranje javnosti o procesu približavanja EU, obrazovanje i usavršavanje državnih službenika u području europskih integracija te za prevođenje pravnih dokumenata EU potrebnih za usklađivanje pravnog sustava.
Dvije godine rada ovog Ministarstva daje rezultate u Hrvatskoj, sredinom travnja je na sastanku ministara vanjskih poslova država članica Europske unije, održanom u Luxembourgu jednoglasno usvojena odluka o davanju mandata Europskoj komisiji za izradu mišljenja o hrvatskom zahtjevu za članstvo u Europskoj uniji podnesenom 21. veljače 2003. godine u Ateni.
STIGAO UPITNIK: Ovim, početnim korakom u procesu izrade mišljenja – koji će trajati godinu dana – Republici Hrvatskoj je dostavljen upitnik sa nekoliko tisuća pitanja na koje bi trebalo pružiti odgovore u sljedeća tri mjeseca, rekao je ministar za europske integracije RH mr. sc. Neven Mimica.
Prema njegovom mišljenju bilo bi poželjno da se do početka ljeta, uz suglasnost svih parlamentarnih stranaka, oformi stručni pregovarački tim koji će voditi pregovore za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. Dosadašnja iskustva zemalja kandidata za članstvo u Uniji pokazuju da bi pregovarački tim trebao biti stalan i ne bi smio biti podložan političkim promjenama.
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA: Komunikacijska strategija je dokument kojim se Vlada RH obvezala na pravovremeno i objektivno informiranje javnosti o procesu približavanja Hrvatske europskim integracijama te njegovim učincima.
U sklopu njene provedbe provedeno je već šest valova istraživanja javnog mnjenja o stavovima hrvatskih građana prema Europskoj uniji i procesu pridruživanja. Ova istraživanja se provode svakih šest mjeseci.
Opći je stav velike većine građana Hrvatske prema EU i nadalje pozitivan. Preko tri četvrtine građana ima pozitivno mišljenje o EU podjednako danas (75,1%) kao i prije dvije i pol godine (78,7%).
U skladu s pozitivnim ili negativnim mišljenjem prema EU, udio onih koji su za uključivanje Republike Hrvatske u Europsku uniju je vrlo visok i gotovo nepromjenjiv (prvi val istraživanja: 77,6% – šesti val istraživanja: 75,7%). Međutim, u porastu je udio onih građana koji su protiv uključivanja RH u EU. Prema prvom istraživanju, iz srpnja 2000. godine, protiv uključivanja RH u Europsku uniju izjasnilo se 7,9%, dok se u zadnjem ispitivanju protiv uključenja izjasnilo 12,9% građana.
Sagledavanje rezultata istraživanja na razini pojedinih kategorija stanovništva, u svim krugovima istraživanja, ukazuje da uključivanje RH u EU najviše podržavaju građani s prosječnim i višim prihodima kućanstva, građani sa srednjim i višim stupnjem obrazovanja, te ljudi srednje i mlađe dobi.
Pridruživanje Hrvatske EU, koje će uslijediti nakon ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prema mišljenju velike većine građana Hrvatske (od oko 68% do preko 82% građana) rezultirat će većinom pozitivnim posljedicama.
Djelomični gubitak samostalnosti Hrvatske, od oko 1/3 građana prije dvije i pol godine (35,7%) , danas predviđa nešto više od polovice odrasle populacije (53,3%).
Probleme u gospodarstvu, nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, prema istraživanju iz srpnja 2000. godine, očekivalo je 53,3% građana. Prema zadnjem valu istraživanja probleme u gospodarstvu očekuje 58,6% građana.
ŠTO OČEKIVATI: No, unatoč tome što i BiH ima utemeljeno Ministarstvo za europske integracije, njihovi rezultati još nisu toliko vidljivi, te se BiH ne svrstava u grupu zemalja s Hrvatskom, Rumunjskom i Bugarskom. Prema nekim informacijama, ovo ministarstvo BiH je trebalo pripremiti promjene oko 2.500 zakona i drugih akata, kako bi bili kompatibilni sa europskima. Stoga se postavlja pitanje što Srbija može očekivati na brzini priključivanja kad još nije niti utemeljeno ministarstvo koje bi se bavilo navedenim zadacima. g
