Arhiv tekstova

Primjedbe na izbornu proceduru

Vlada Republike Hrvatske je 3. travnja dostavila Državnom izbornom povjerenstvu odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u općinama, gradovima i županijama i za izbor predstavnika nacionalnih manjina u općinskim vijećima, te gradskim i županijskim skupštinama. Izbori za vijeća i dopunski izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave trebali bi se održati istodobno 18. svibnja.
    Izbori za vijeća nacionalnih manjina raspisani su prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, donesenom u prosincu prošle godine, a u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u kojima pripadnici manjina sudjeluju s najmanje 1,5 posto u ukupnom stanovništvu, odnosno ako ih u općinama i gradovima ima više od 200 ili više od 500 u županijama. Izbori za vijeća nacionalnih manjina raspisani su za 20 županija i grad Zagreb, za 79 gradova i 185 općina. Vijeće nacionalnih manjina ima 10 članova u općinama, 15 u gradovima i 25 u županijama. Članove tih vijeća biraju na mandat od četiri godine samo pripadnici manjina, i to tajnim glasovanjem. Kandidate mogu predlagati udruge nacionalnih manjina ili određeni broj pripadnika nacionalne manjine.

NEKI BEZ, A NEKI S TRI LISTE: U ponoć 28. travnja istekao je rok za predaju lista kandidata za izbore za vijeća nacionalnih manjina. U Zagrebu je od 16 nacionalnih manjina svoje kandidate istaknulo 13, a Rusini, Slovaci i Talijani do zakonskog roka nisu predali svoju listu kandidata u Gradsko izborno povjerenstvo, pa se za njih izbori neće održati.
    Kako je izvijestio predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Božidar Rumenjak najviše lista, njih tri, za izbor vijeća nacionalnih manjina s po 25 članova, prijavila je romska nacionalna manjina. Dvije je predala crnogorska, a po jednu albanska, češka, mađarska, makedonska, slovenska, srpska i austrijska manjina. To su manjine koje u Zagrebu imaju 500 i više svojih predstavnika, osim Austrijanaca, kojih je manje, ali će svoje vijeće imati samo u Zagrebu.
    Saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin potvrdio je na konferenciji za novinare da Talijanska unija neće sudjelovati na tim izborima, jer su, po njegovoj ocjeni, izbori neozbiljno organizirani. »Izborni rokovi su prekratki te nema uvjeta za pripremu kvalitetnih predstavnika manjina. Vlada je bez dogovora sa Saborom raspisala izbore i pokazala da joj je bitna samo formalna strana zaštite prava nacionalnih manjina« – zaključio je Radin.
    Bošnjačka zajednica se složila s Talijanskom unijom i najavila da iz istih razloga neće izići na izbore u Primorsko-goranskoj županiji. Zajednica Srba Rijeke načelno podupire talijanska i bošnjačka stajališa, ali je najavila da će ipak izići na izbore u Rijeci i Županiji, smatrajući da je šteta propustiti priliku da sudjeluje u lokalnoj vlasti.
    Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac izjavio je da će u onim jedinicama lokalne uprave i samouprave u kojima ne uspiju istaknuti dovoljan broj kandidata tražiti da vlada donese odluku o dopunskim izborima.

POZIV MANJINAMA: Do 9. svibnja je trajao rok za uvid u biračke popise. Uvidom u popise birača građani su mogli provjeriti je li im upisana odgovarajuća pripadnost te izvršiti moguće izmjene. Prema utvrđenom kalendaru izborna promidžba traje od 1. do 16. svibnja, a dan prije izbora je dan izborne šutnje.
    O problemima provođenja ovih izbora u Republici Hrvatskoj održano je nekoliko konferencija za novinare i službenih susreta, poput susreta potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Gorana Granića s čelništvom Savjeta za nacionalne manjine, kada je bilo riječi o mogućim problemima u organizaciji i provođenju samih izbora, te upućen poziv predstavnicima nacionalnih manjina da se u što većem broju odazovu na izbore.
    Podatke o županijama, gradovima i općinama, u kojima pripadnici manjina nisu istaknuli kandidate, iako su to s obzirom na zastupljenost u stanovništvu mogli, nemaju ni u Ministarstvu pravosuđa, ni u Državnom izbornom povjerenstvu.
    U Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju da to što negdje nisu istaknuti kandidati neće utjecati na valjanost izbora jer su dobrovoljni i slobodni. Prema neslužbenim podacima, na temelju dostupnih objavljenih lista, pripadnici 16 nacionalnih manjina birat će članove za 221 vijeće i 42 predstavnika, umjesto za 470 vijeća i 140 predstavnika.                                                     g