Arhiv tekstova
Kraj desetljeća iseljavanja
13.) Ljudska prava u Jugoslaviji 1998 – pravo, praksa i pravna svest u Saveznoj Republici Jugoslaviji i međunarodni standardi ljudskih prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 1999., str. 386.
Cjelovito, sumarno godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Saveznoj Republici Jugoslaviji jedne od renomiranijih nevladinih organizacija u ovoj oblasti. Sadrži i kratke dijelove koji se odnose na zakonsku regulativu manjinska pravih (str. 153-158), te na primjenu istih (str. 254-267), u kojem se eksplicite govori i o Hrvatima (str. 264-267), i to o problemu iseljavanja pod pritiskom, pri čemu se pozivaju na knjigu Marka Kljajića Kako je umirao moj narod, HRID, Subotica 1997. i izvješća Fonda za humanitarno pravo, te nekoliko informacija o institucijama i organizacijama Hrvata u Vojvodini, s time da ima i materijalnih grešaka. Slična godišnja izvješća ova je nevladina udruga objavila i za 1999. (Ljudska prava u Jugoslaviji 1999 – pravo, praksa i pravna svest u Saveznoj Republici Jugoslaviji i međunarodni standardi ljudskih prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2000., str. 322.), zatim za 2000. (Ljudska prava u Jugoslaviji 2000 – pravo, praksa i pravna svest u Saveznoj Republici Jugoslaviji i međunarodni standardi ljudskih prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2001., str. 386.), za 2001. (Ljudska prava u Jugoslaviji 2001 – pravo, praksa i pravna svest u Saveznoj Republici Jugoslaviji i međunarodni standardi ljudskih prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2002., str. 450.), te za 2002. (Ljudska prava u Jugoslaviji 2002 – pravo, praksa i pravna svest u Saveznoj Republici Jugoslaviji i međunarodni standardi ljudskih prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2003., str. 496.), pri čemu se o položaju Hrvata ne piše uvijek eksplicite. Sve ove publikacije imala su svoja identična izdanja su i na engleskom jeziku – Human rights in Yugoslavia 1998 – Legal Provisions and Practice in the Federal Republic of Yugoslavia Compared to International Human Rights Standards, Belgrade Centre for Human Rights, Beograd 2000., str. 412., zatim Human rights in Yugoslavia 1999 – Legal Provisions and Practice in the Federal Republic of Yugoslavia Compared to International Human Rights Standards, Belgrade Centre for Human Rights, Beograd 2000., str. 352., Human rights in Yugoslavia 2000 – Legal Provisions and Practice in the Federal Republic of Yugoslavia Compared to International Human Rights Standards, Belgrade Centre for Human Rights, Beograd 2001., str. 418., te Human rights in Yugoslavia 2001 – Legal Provisions and Practice in the Federal Republic of Yugoslavia Compared to International Human Rights Standards., Belgrade Centre for Human Rights, Beograd 2002., str. 396.
14.) Izveštaj o ljudskim pravima u Srbiji za 1998. godinu, Helsinški odbor za ljudska prava, Beograd 1999., str. 116.
Cjelovito izvješće o (ne) ostvarivanju ljudskih prava u Srbiji za 1998. godinu. U dijelu koji govori o manjinama u Srbiji – Nacionalne i verske manjine (str. 62-68) – eksplicite se ne govori o Hrvatima u Vojvodini.
15.) Samardžić, Miroslav, Položaj manjina u Vojvodini – drugo, izmijenjeno izdanje, Centar za antiratnu akciju, Beograd 1999., str. 180.
Knjiga u osnovi prati strukturu prvoga izdanja, a glavne izmjene se odnose kako na ažuriranje podataka o ostvarivanju prava, tako i na dio u kojemu se govori o promjeni etničke strukture stanovništva devedesetih godina (str. 39-52), to jest autor izravno tematizira masovno iseljavanje pod pritiscima Hrvata iz Srijema. Podaci su crpljeni iz izvješća Fonda za humanitarno pravo: Razmena stanovništva, Vojvođanski Hrvati za Srbe iz Hrvatske, te Hrtkovci, Pritisak na Hrvate u Srbiji, koji su objavljeni u publikaciji: Pod lupom – Praksa kršenja ljudskih prava u vreme oružanih sukoba, Fond za humanitarno pravo, Beograd 1997., te knjige Marka Kljajić Kako je umirao moj narod, HRID, Subotica 1997.
16.) Korhecz, Tamás, Stvarna jednakost nacionalnih manjina u Vojvodini – Srbiji – Jugoslaviji, u zborniku: Građanin u pravnom sistemu Jugoslavije, Helsinški odbora za ljudska prava u Srbiji, Beograd 1999., str. 229-240.
Cjelovito se i pravno utemeljeno obrađuje položaj manjina u Vojvodini, s tim da se više prostora poklanja mađarskom manjinskoj zajednici. O hrvatskoj manjinskoj zajednici, autor u nekoliko navrata piše korektno – navodi problem stalnog nijekanja manjinskog statusa, zatim pitanje zastrašivanja i deložacije Hrvata u Srijemu u prvoj polovici devedesetih…
