Arhiv tekstova

Zar to nismo godinama čekali?

Prošlogodišnjim usvajanjem Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina Hrvatima u Srbiji i Crnoj Gori omogućeno je ostvarivanje temeljnog manjinskog prava, obrazovanje na materinjem jeziku. No, novo pravo je poprilično zateklo zajednicu koja ga je godinama čekala. U Srijemu nije formiran niti jedan odjel, u Bačkoj je 25 mališana u Bačkom Monoštoru slušalo satove hrvatskog jezika, dok su u subotičkoj općini formirana četiri odjela s nastavom na hrvatskom jeziku. Jedno odjeljenje u Subotici, te po jedno u Tavankutu, Đurđinu i Maloj Bosni. Probleme su, osim pomalo zakašnjelih upisa, naknadno stvarali udžbenici koji su također kasnili, a neki i izostali, te za početak nedovoljno obučen kadar za predavanje na hrvatskom jeziku. Godinu dana kasnije to iskustvo može poslužiti kao dobar temelj u sigurnije korake, ali i dalje ostaje problem nedovoljne zainteresiranosti za novo pravo hrvatske zajednice. Učenika hrvatske nacionalnosti, bar prema izjašnjavanju prigodom upisa, ima dovoljno za veći broj odjela, ali se i drugi upis svodi na »natezanje«.
    Izraziti angažman se svakako može priznati članu Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženom za obrazovanje Duji Runje, koji redovito obilazi sva »potencijalna« naselja, organizira nastavne kadrove, razgovara s roditeljima…

UNATOČ PROBLEMIMA: »Mislim da je za nas veoma značajno što je ostvarivanje tog prava započeto, te ćemo ove godine na temelju sada već jednogodišnjeg iskustva nastojati onemogućiti nastajanje nekih problema koji su se javljali prošle godine«, kaže Dujo Runje. »Što se tiče broja učenika u odjelima, mislim da se to za rad pokazalo više nego dobrim, jer se mogla postići bolja kvaliteta nastave. Bilo je problema oko udžbenika, koji su iz tehničkih razloga i kasnog notiranja tog pitanja kasnili iz Hrvatske. Udžbenik iz poznavanja prirode je prošle godine bio preveden na hrvatski ali nije bio tiskan. To pitanje, ipak, nije bilo od ključnog značaja jer su se učitelj snalazili na razne načine. Za predstojeću školsku godinu to je riješeno, te nam je iz Hrvatske već stiglo sto početnica za I. i II. razred. Ove godine su prijevodi – poznavanja prirode i matematike već gotovi, te očekujem da će udžbenici do 1. rujna biti spremni za početak rada«.
    Upis je ove godine formalno trajao od početka travnja do kraja lipnja, no izjašnjavanje za slušanje nastave na hrvatskom jeziku još traje.
    »Najvjerojatnije će izučavanje hrvatskog jezika i dalje biti organizirano u Bačkom Monoštoru, zatim u Sonti, a možda i u Bačkom Bregu. Za Sombor se još ne zna hoće li biti odjel na hrvatskom ili samo satovi hrvatskog jezika. Što se tiče Subotice, mi smo stalno na ivici. Rekao bih da je, za sada, broj učenika zainteresiranih za nastavu na hrvatskom jeziku u OŠ »Sveti Sava« pet, u OŠ »Ivan Milutinović« sedam, a u OŠ »Matko Vuković« također pet. To još nisu konačni brojevi prijavljenih mališana. Ukoliko Općina bude mogla dotirati prijevoz novih prvaka iz Bikova u Aleksandrovo, u OŠ »Sveti Sava« će zasigurno biti formiran odjel. Konkretno, mi očekujemo da će u najboljem slučaju ove godine u Subotici biti formirana tri nova odjela na hrvatskom jeziku. Ukoliko se broj zainteresiranih ne bi povećao, morali bismo pristupiti »sažimanju« škola. Sada je na zajednici da se više aktivira i angažira u vezi ovog pitanja. Što se tiče prigradskih naselja u subotičkoj općini, do kraja još nije izdiferencirana situacija u Starom Žedniku, Maloj Bosni, Tavankutu i Đurđinu. U tim školama će biti ili odjeli na hrvatskom ili sati hrvatskog jezika. Ovoga tjedna ćemo imati još roditeljskih sastanaka, pa ćemo tek vidjeti. Roditeljima treba prije svega objasniti da je iza toga cijela zajednica. Po mom mišljenju, pitanje obrazovanja je ključ svih pitanja. Sva visoka politika hrvatske zajednice će ove godine pasti u vodu ako ne bude tih odjeljenja, što će reći da nismo odradili svoj dio posla«, zaključuje Dujo Runje.

PROBLEM U ZAJEDNICI: Ove su godine udžbenici osigurani, a ima i dovoljno učitelja koji su spremni za rad u odjelima na hrvatskom jeziku. Svim učiteljima će uz kratke tečajeve hrvatskog jezika u Hrvatskoj biti tijekom cijele školske godine osigurana i permanentna edukacija, te će već ove školske godine, kako je najavio Runje, biti razriješeno pitanje lektorata.
Činjenica je poslije svega da kompletna zajednica mora ozbiljnije pristupiti ovome problemu, a ne da se sve svede na angažiranje nekoliko pojedinaca. Projekt se očigledno vrlo lako može ostvariti, ali istodobno i izjaloviti. Pravo ove nove manjinske zajednice su dobivena, a tražena su godinama. Sada ostaje da se vidi koliko će Hrvati biti u stanju odgovoriti na izazov i realizirati ono što su godinama tražili.
    Naravno, izbor je na roditeljima. Teškoća bi očigledno u samoj organizaciji trebalo biti sve manje, led je probijen, javnost novinu prihvatila, samo još da se nađu prvaci… Ostalo je još malo vremena za ove odluke. Stoji i obećanje, da će i ove godine, kao i prošle, mališani, koji svoje obrazovanje započnu na hrvatskom jeziku, moći provesti jedno ugodno ljetovanje na hrvatskom primorju te tako u pravom okruženju čuti i učiti hrvatski jezik, a sve zahvaljujući Skupštini Grada Zagreba. Tako bi se mališani na početku, prije susreta s početnicom, susreli i s morem…          g