Arhiv tekstova

Manjine na internetu

29.) Prvi izveštaj Savezne Republike Jugoslavije o ostvarivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, Savezno ministarstvo nacionalnih i etničkih zajednica, Beograd 2002.

Izvješće je dostupno u elektronskoj formi (obima više od 150 kartica osnovnog teksta i više od 100 kartica Dodatka), a poslano je Vijeću Europe koncem 2002., na temelju članka 25. stavak 1. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, koju je SR Jugoslavija ratificirala koncem svibnja 2001. U izvješću se pozitivno i afirmativno piše o pravnoj regulativi, položaju i ostvarivanju manjinskih prava svih manjinskih zajednica, te kao takvo dakako ne odgovara uvijek istini. Recepcija hrvatske manjinske zajednice u kontekstu toga nije uvijek sukladna stvarnom stanju. U Dodatku se, u dijelu u kojem se navode osnovni podaci o svakoj manjini, o Hrvatima piše proizvoljno i s puno netočnosti. Savezna vlada i ovdje, kao i u drugim prigodama, odvojeno tretira Bunjevce i Hrvate.

30.) Alternativni izveštaj o primeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, Centar za multikulturalnost i Vojvođanski centar za ljudska prava, Novi Sad 2002.

Izvješće je dostupno u elektronskom obliku, obima oko 100 kartica teksta. Kao alternativno izvješće nevladine organizacije, poslano je Vijeću Europe početkom 2003., a na temelju članka 25. stavak 1. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. U Izvješću se govori o primjeni Okvirne konvencije na mađarsku, slovačku, rumunjsku, rusinsku, hrvatsku i romsku manjinu, i to samo na području Vojvodine. O Hrvatima se korektno, to jest nepristrasno i pouzdano piše u cijelom izvješći. U procesu, pak, izrade izvješća, sudjelovali su i predstavnici sljedećih hrvatskih organizacija: Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Stjepan Radić«, Novi Slankamen, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Tomislav«, Golubinci, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec«, Tavankut, te Hrvatsko akademsko društvo – HAD, Subotica.

31.) Zaštita nacionalnih manjina, priredio Miroslav Samardžić, Centar za antiratnu akciju, Beograd 2002., str. 222.

Sadrži 6 tekstova pravne i politološke provenijencije, od kojih onaj Miroslava Samardžića Tranzicija i manjine u Vojvodini (str. 105-220) izravno obrađuje i vojvođanske Hrvate – od statističkih podataka o broju i razmještaju, pa do prikaza ostvarivanja manjinskih prava, što se čini sumarno za sve manjine, tako da su podaci o Hrvatima razasuti u svim dijelovima teksta.

32.) Bašić, Goran, Položaj nacionalnih manjina u SR Jugoslaviji, u zborniku: Demokratija i nacionalne manjine, Centar za istraživanje etniciteta, Beograd 2002., str. 15-68.

Autor sumarno obrađuje položaj svih manjina u SR Jugoslaviji. Osim zakonodavnog okvira, posebna se pažnja posvećuje ostvarivanju manjinskih prava, pri čemu se gradi nekritički pristup – iznose se samo oni podaci koji govore afirmativno o polažaju manjina. Elaborira se i položaj hrvatske manjine, no ne može se reći da su autoru poznate prilike, budući da ima puno netočnosti, a Bunjevci se tretiraju kao zasebna etnička skupina. Skoro cijeli sadržaj identitačan je onom iz već navedene brošure Saveznog ministarstva nacionalnih i etničkih zajednica Nacionalne manjine u SRJ Jugoslaviji.
33.) Konačni rezultati popisa 2002. – stanovništvo prema nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti i prema polu i starosti u Republici Srbiji, po opštinama, Saopštenje SN31 Republičkog zavoda za statistiku br. 295, Beograd, prosinca 2002., str. 13. Isti je dostupan i na internet stranici: http: //www. statserb. sr. gov. yu/Zip/SN31. pdf.

U saopćenju su prvi put službeno objavljeni konačni rezultati popisa koji je urađen u travnju 2002., i to prema nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti i prema spolu i starosti, koji su, osim tabelarnog prikaza na razini Republike i Pokrajine, prikazani na isti način i po okruzima te općinama.

34.) Manjine danas, specijalno izdanje dnevnika Danas, Beograd studeni 2002., str. 50.

Sadrži dvadesetak ranije već objavljenih novinskih napisa o svim nacionalnim manjinama u Srbiji i problemima s kojima se oni suočavaju. O aktualnim problemima Hrvata u Vojvodini se piše novinarski korektno u tekstu Vesele Laloš Nedodovoljno iskorištene zakonske mogućnosti (str. 16-18). I u ovoj publikaciji se Bunjevci tretiraju kao samostalna etnička skupina (str. 18).