HDZ spreman za preuzimanje vlasti?
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) spremna je pobijediti na predstojećim izborima i preuzeti vlast – to je poruka upravo održanog Osmog Sabora stranke. Njen predsjednik Ivo Sanader ponudio je okladu da će to tako biti. Više od 5 tisuća delegata na Saboru, koliko neke stranke nemaju ni članova, demonstriralo je jedinstvo, neviđeno od smrti osnivača stranke i prvog predsjednika Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Ivo Sanader prvi put je doživio ovacije ranije svojstvene samo predsjedniku Tuđmanu.
Jedinstvu izraženom na Saboru prethodile su čistke u stranci. Eliminirani su oni koji štete ugledu stranke kao i oni koji su se kolebali između Sanadera i njegovog glavnog političkog protivnika unutar stranke Ivića Pašalića, koji je u međuvremenu osnovao vlastitu stranku Hrvatski blok.
Bez oporbe u vlastitim redovima Sabor je po kratkom postupku donio izmjene Statuta kojima se mandat predsjednika i tijela stranke produžava s dvije na četiri godine. Pojednostavljena je i procedura za isključivanje iz stranke.
Sanader svakako može biti zadovoljan jer je konsolidirao stranku poslije izbornog poraza 2000. godine. Uz disciplinirano članstvo HDZ ima i stabilno biračko tijelo. Sva dosadašnja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da HDZ na izborima može dobiti 20-30 posto glasova i potvrditi se kao najjača stranka u zemlji. Po prognozama HDZ ipak neće moći sam formirati vlast tako da je upitno hoće li vlastita snaga biti dovoljna za preuzimanje vlasti.
Za sada su propali razgovori o predizbornoj koaliciji. Sanaderu je riskantno ulaziti u predizbornu koaliciju sa strankama kao što su Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) Dražena Budiše i Demokratski centar (DC) Mate Granića, koje same možda ne bi prešle izborni prag.
Sve oporbene stranke najavljuju samostalan izlazak na izbore. Najpoželjniji koalicijski partner poslije izbora bila bi Hrvatska se-ljačka stranka (HSS) Zlatka Tomčića. Činjenica da na Saboru nije bio nazočan nitko iz te stranke tumači se kao znak da Tomčić ipak namjerava ostati u koaliciji s Ivicom Račanom i njegovom Socijaldemokratskom partijom (SDP). HSS je inače na glasu kao stranka koja je spremna na svaku koaliciju koja je održava na vlasti, bio to HDZ ili SDP. Kao razlog za nedolazak na Sabor HDZ-a navedena je uvreda. Jedan je HDZ-ov zastupnik naime u Saboru izjavio da je HSS »agromafijaška stranka«.
Ni ostali potencijalni koalicijski partneri nisu na Sabor poslali prvu garnituru političara. Analitičari su to ocijenili dokazom da je najjača politička stranka dosta usamljena na političkoj sceni. Bolji dojam od domaćih gostiju ostavili su gosti iz inozemstva s obzirom na to da je HDZ članica Europske pučke stranke, asocijacije građanskih, konzervativnih, demokršćanskih i narodnjačkih stranaka. Sanader je uložio puno vremena i truda lobirajući po inozemstvu za svoju stranku. On želi uvjeriti domaću i međunarodnu javnost da dolazak HDZ-a na vlast ne bi ugrozio međunarodnu poziciju Hrvatske. Sanader tvrdi da je HDZ stranka privržena demokraciji, vladavini prava, poštovanju manjinskih i ljudskih prava i obećava da će upravo HDZ uvesti Hrvatsku u Europsku uniju i NATO.
U govoru na Saboru Sanader je nastojao predstaviti novo lice HDZ-a i nekim je iznijetim stavovima pokazao napredak u odnosu na ranije. Tako je, na primjer, pozvao izbjegle Srbe da se vrate u svoju domovinu. Podržao je i suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, ali je izbjegao govoriti o vrućim temama kao što je »slučaj Gotovina«.
Umjesto njega to je učinila gošća na Saboru Doris Pack, predsjednica Odbora za jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu. Ona je pozvala odbjeglog generala da se preda Haaškom sudu i da time i u miru služi Hrvatskoj kao što je to činio u ratu. Njene riječi dočekane su zvižducima, što je u mnogim analizama protumačeno kao znak da članstvo ipak ne slijedi novu politiku stranke koju promiče Sanader i da nije spremno prihvatiti europska pravila pona-šanja.
Rezerve prema HDZ-u i dalje postoje i u zemlji i u inozemstvu. Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu pozvalo je primjerice HDZ na daljnje reformiranje stranke. Ono se naime oglasilo priopćenjem u povodu govora koji je na Saboru održao bivši republikanski kongresnik Guy A. Vander Jagt. On je hvalio Sanadera i HDZ i rekao da se moraju vratiti na vlast. U američkom priopćenju se ističe da to nisu stavovi američke vlade koja »vladajuću koaliciju u Hrvatskoj smatra važnim partnerom u postizanju pozitivne promjene u regiji«. Kongresnikov govor je zapravo više odmogao HDZ-u jer se ubrzo saznalo da je riječ o »profesionalnom govorniku« koji je za novac spreman reći sve što domaćin od njega očekuje.
Sve eventualne propuste govornika na Saboru nastojao je nadoknaditi sam Sanader, kako sadržajem govora tako i svojom samouvjerenošću. Svi ocjenjuju njegov govor (preuranjenim) predizbornim, pa analitičari drže da nije biračima ponudio dovoljno. Smanjivanje poreza i borba protiv korupcije uobičajena su predizborna obećanja na koja birači teško mogu nasjesti. Vlada je odmah reagirala na obećanje o smanjivanju poreza tvrdeći da je ono nerealno jer bi se smanjila sredstva državnog proračuna pa time i ona za socijalna davanja. Još manje uvjerljivo zvuči obeća-nje o borbi protiv korupcije jer opće je poznato da je u vrijeme HDZ-ove vlasti putem privatizacije izvršena najveća pljačka hrvatskog bogatstva.
Iako još nema znaka za start, HDZ je počeo predizbornu kampanju. Počeli su to zapravo i drugi. Rezultate utrke teško je prognozirati. Za sada je sigurno samo to da HDZ ostaje najjača i najdiscipliranija stranka, ali se ne zna da li na vlasti ili u oporbi. g