Arhiv tekstova
21.03.2003
Kako, molim?
Između dobra i zla
Izbor između rata i mira Papa je nedavno nazvao izborom između zla i dobra. U nedjeljnom je angelusu, obraćajući se zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a, ponovo podsjetio na razloge kontra rata: strašne posljedice koje će pogoditi Iračane, narušavanje ravnoteže cijele srednjeistočne regije, buđenje novog ekstremizma. Lista mogućih strahota time nije iscrpljena. Kakva se Pandorina kutija otvara činjenicom da Amerika svojim agresivnim soliranjem razara Ujedinjene narode i ruši međunarodni poredak, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata – tek treba vidjeti. Jelena Lovrić, »Novi list«, 18. ožujka 2003.
Pobijediti svijet
Gotovo je neshvatljivo kako netko može pobijediti, nije pretjerano reći, jedinstveno svjetsko antiratno raspoloženje. Kada se zbroje rezultati svih ispitivanja javnih mišljenja više od 90 posto ljudi u svijetu je za mir. Nadalje, sve najveće svjetske crkve su protiv rata jednako, kao i većina u Vijeću sigurnosti. Međutim, ništa nije pomoglo i do rata dolazi. Stoga se svi mi, a posebice svjetski političari, moramo zapitati u kakvom to svijetu živimo i zbog čega se dopušta razaranje sustava koji je stvaran stoljećima i koji omogućava sve bolji život na kugli zemaljskoj. Goran Rosić, »Glas Slavonije«, 18. ožujka 2003.
Bushov kompleks Busha
Mi Iračani jako volimo Ameriku, vozimo američke automobile, pušimo američke ci-garete, slušamo američku glazbu. Bush mlađi ima kompleks Busha starijeg i starome se mora dokazati. Osim dokazivanja, pikira i na iračku naftu, a to baš neće poći. Mr. Kazy, vozač, vodič i zaštitnik hrvatske novinarske ekipe u Iraku, »Feral«, 15. ožujka 2003.
Čista matematika
Da, naravno, Sadam je diktator. Ali u ovom svetu je mnogo takvih. I, mnogi od njih su naši saveznici. Ako započne i ovaj rat, predsednik Buš će straćiti iznos koji je dva puta veći od ukupnog bruto nacionalnog dohotka Iraka. To praktično znači da će SAD morati da potroše barem dva dolara da u Iraku unište nešto za šta je bio potrošen jedan dolar, a to (potrošiti dva dolara za nešto što vredi jedan) - mereno čisto ekonomskim merilima - ravno je definiciji prave ekonomske perverzije. Levelin Rokvel, američki liberalni analitičar vojne ekonomije, »NIN«, 13. 3. 2003.
Nuklearne glave
Ako nakon raketiranja i masovnog bombardovanja u prvim da-nima rata američka vojska i njihovi saveznici ne uspiju da izazovu paniku u redovima iračke odbrane, predsjednik SAD Džordž Buš će sigurno narediti upotrebu nuklearnih glava manje razorne moći, kojima će pokušati da uništi podzemne bunkere u kojima pretpostavljaju da će se nalaziti Sadam Husein, kao i komandni punktovi iračke armije. General-pukovnik Leonid Grigorijevič Ivašov, bivši predsjednik ruske Akademije za geopolitičke probleme, »Oslobođenje«, 18. 3. 2003.
NOVINARI, OPREZNO
Novinari bi trebalo da imaju punu slobodu da snimaju sve što ih interesuje, bez nadzora vojnih oficira. Žive i potresne slike rata u Aziji tokom 60-ih i 70-ih odigrale su značajnu ulogu u slabljenju podrške javnosti ratu, što je vojska i te kako primila k srcu i zbog toga u kasnijim sukobima ograničila pristup medija na front. Steve Bell, bivši dopisnik iz Vijetnama za TV mrežu »ABC news«, »Blic«, 20. ožujka 2003.
I slab i opasan
Ne možemo temeljiti vojnu strategiju na tome da je Sadam Husein slab i u isto vrijeme opravdavati preventivnu akciju tvrdnjom kako on predstavlja ozbiljnu opasnost. Irački diktator vjerojatno posjeduje biološke otrove i kemijsko streljivo, ali ga posjeduje već 20 godina, i to zahvaljujući tadašnjoj britanskoj vladi koja je pomogla Iraku sagraditi tvornice za proizvodnju nedopuštenih sredstava. Zašto se sada tako hitno mora poduzeti vojna akcija za razoružanje vojnih kapaciteta koji postoje već 20 godina i koji su nastali uz našu pomoć? Gruba je istina da Britanija kreće u rat bez potpore u zemlji i pristanka ijedne međunarodne organizacije u kojoj smo vodeći član. Robin Cook, bivši lider u Donjem domu britanskog parlamenta, »Večernji list«, 19. ožujka 2003.
