Arhiv tekstova
Kako, molim?
Stanica Vrpolje
U razgovorima ove vrste (o budućnosti BiH), često sam Citirao riječi jednog američkog diplomate koje je izgovorio u pauzi na poznatom samitu u Zagrebu: »Nas u Sjedinjenim Američkim Državama zanima samo ekspresni voz na liniji Beograd-Zagreb. Putnici u tom vozu nas pretjerano ne interesiraju. Međutim, ako se neko od putnika ne bude dobro ponašao, mi ćemo ga izbaciti na stanici koja se zove Vrpolje. » Na toj se stanici pruga odvaja za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, doista postoji opasnost da BiH postane crna rupa, i ako imamo još i malo pameti, morali bismo sve učiniti da nam se to ne dogodi. Miodrag Živanović, profesor filozofije Univerziteta u Banja Luci, Radio Slobodna Europa, 1. srpnja 2003.
Ljubaznost
Hrvatski carinici koriste »strane riječi«: hvala i sretan put. Ljubazniji su od srpsko-crnogorskih, koji pri ulasku u autobus ne govore »dobar dan«. I pri dolasku u hrvatsku prestonicu domaćini u liku vlasnika »Auto turista« Franje Gregorića, koji je čekao prve putnike na Autobusnom kolodvoru Zagreb, ispoljavali su samo ljubaznost. Zorica Milandinović, reporter Danasa, u prvom autobusu »Nišekspresa« za Zagreb, 8. srpnja 2003.
»Ima da ih rasturim«
Milošević mi je preko telefona zvučao odlično. Kako se nismo dugo vremena čuli, pitao me je što trenutačno radim i hrabrio me da izdržim. Kazao mi je da haaško tužiteljstvo još nije okončalo izlaganje svojih dokaza, a da ih je on već rasturio. Što će, kaže, tek biti kad ja dođem na red: ima bre da ih rasturim totalno. Rekoh – dobro, drži se! Milošević je zasad isključivo osumnjičenik. Ako ga osude, onda ćemo znati je li on kriv. Dok ga sud ne osudi, on za mene nije kriv. Neven Barač, bivši direktor Dubrovačke banke, u emisiji HTV, 6. srpnja 2003.
Kako bez manjina
Ako se osvrnemo na povijest, lako ćemo se složiti da su manjine, zato što su većinski narodi njima manipulirali i njima se služili u ostvarivanju svojih ciljeva, često doista bile remetilački faktor. To je pak rezultiralo težnjom da se manjine ili eliminiraju, ili asimiliraju, drugim riječima da ih se »briše«. No, manjine su dragocjeni elementi u učvršćivanju konstrukcije europske zgrade koju svi gradimo i u kojoj svi želimo živjeti… Običavam reći da bi danas manjine valjalo izmisliti, kada ne bi već postojale. Stjepan Mesić, hrvatski predsjednik, na Međunarodnoj konferenciji o integraciji manjina u jugoistočnoj Europi i na Baltiku, Zagreb, 2. srpnja 2003.
Smojev[tina
Iz neskrivenih političkih razloga duh smojevštine i kult Smoje opet vlada stanovitim medijsko-političkim krugovima ovoga grada. Josip Jović, o prilikama u Splitu, Slobodna Dalmacija, 2. srpnja 2003.
»@ali se Ma\arima«
Za¸ najjači argument teze o poreskoj pljački navodiš činjenicu da je u Vojvodini te godine naplaćivano 25 poreza, a u predratnoj Srbiji samo pet. To bi valjda trebalo da pokaže da je kraljevska vlast poreski pljačkala jadnu Vojvodinu, a štedjela kumanovsku Srbiju. E moj dragi Mito, i ovdje si teško pogriješio, vjerujem iz neznanja. Jedinstven sistem neposrednih poreza ozakonjen je u Kraljevini SHS tek 1928. godine, a do tada su važili poreski zakoni od prije Prvog svjetskog rata. Dakle, Vojvodina je plaćala te brojne poreze po starim mađarskim zakonima i možeš se žaliti Mađarskoj ukoliko misliš da ih je bilo previše! Boško Mijatović, ekonomist, u odgovoru Dimitriju Boarovu, u tjedniku »Vreme«, 3. srpnja 2003.
