Arhiv tekstova
Bit će onako kako odluče delegati
Počeci sukoba datiraju od 23. veljače 2003. kada je održana sjednica Vijeća DSHV-a, (kojeg čine Predsjedništvo i 20 vijećnika izabranih od strane Skupštine), gdje se, tajnim glasovanjem, odlučivalo o dva prijedloga. Jedan je bio prijedlog samog Bele Tonkovića – da se formira anketni odbor koji bi definirao optužbe koje su pojedini članovi DSHV-a iznosili protiv njega, i ispitao njihovu utemeljenost. Ovaj prijedlog nije usvojen, već drugi o sazivanju Izvanredne skupštine, s jednom točkom dnevnog reda: glasovanje o nepovjerenju Beli Tonkoviću. Tada je određen i datum te Skupštine za 30. ožujak 2003. godine, no ona nije mogla biti održana zbog proglašenja izvanrednog stanja u Republici Srbiji. Nakon ovoga, navodi se u pozivu za Izvanrednu skupštinu 6. srpnja, koji je uputila subotička podružnica, predsjednik stranke je izbjegavao odrediti datum održavanja Izvanredne Skupštine, a prema Statutu je bio dužan. Subotička podružnica je stoga sazvala Izvanrednu skupštinu za 6. srpanj 2003., unatoč tome što je prema Statutu za to nadležno Predsjedništvo, i zbog čega je legalnost ove Skupštine pod znakom pitanja. Međutim, činjenica da se od pozvanih 180 delegata pozivu odazvalo 135 delegata, daje, ako ne legalnost, a ono svakako legitimitet, ovom »sastanku«, kako ga naziva Bela Tonković.
PRVA SKUPŠTINA: Nakon što je izabrano radno predsjedništvo i usvojen poslovnik o radu, prešlo se na drugu, glavnu, točku dnevnog reda – glasovanje o nepovjerenju predsjedniku stranke Beli Tonkoviću.
Predsjedavajući skupštine Bela Lipozenčić je istakao da je stanje u stranci u posljednje vrijeme nezdravo, da je stranka izgubila na rejtingu i autoritetu, da se strankom nedemokratski rukovodi, da je stranka počela zamirati i da je zbog svega toga nužno sagledati stvarno stanje u stranci. Osim toga, rekao je kako njihov cilj nije raskol u stranci, već razvoj stranke koja je nazadovala.
Petar Kuntić, dopredsjednik DSHV-a, smatra da liderski sistem rukovođenja u stranci, poslije »listopadskih promjena« više ne odgovara, da su slabi kontakti s drugim strankama, da je DSHV posvađan s drugim hrvatskim organizacijama, te se založio za obnavljanje članstva, oživljavanje rada podružnica te za sazivanje velike izborne skupštine, nakon što se održe skupštine u svim mjesnim organizacijama i podružnicama te ožive podružnice u Petrovaradinu, Baču i Somboru.
Martin Bačić, predsjednik odbora subotičke podružnice, smatra da je DSHV kakav je sada, nažalost, postao kočnica jedinstvu hrvatskog korpusa, pošto ni sa kim ne surađuje, jer svima želi biti tutor. Bačić je okrivio Tonkovića za slab uspjeh DSHV-a prilikom formiranja Hrvatskog nacionalnog vijeća, te za prikrivanje pravog stanja stvari glede financija stranke.
Milivoj Prćić je rekao da je Tonković predsjednik stranke već više od 12 godina, a da je smjenljivost osoba osnovni princip demokracije, te da je već to dovoljan razlog da se traži ostavka dosadašnjeg predsjednika.
U cjelini, govornici su izrazili nezadovoljstvo radom stranke u posljednje dvije godine, te istakli da dosadašnji predsjednik stranke ima zasluge za rad stranke, od osnutka, koje mu nitko ne može osporiti, ali je, od kada je postao dopredsjednik SO Subotica, zapostavio rad u stranci, dok nacrt Zakona o osnivanju političkih stranaka predviđa da će manjinske stranke morati sakupiti 1.500 ovjerenih potpisa, što nalaže veću aktivnost i revitalizaciju stranke. Veći dio zamjerki se odnosio i na autokratsko rukovođenje strankom, te loše odnose u njoj. Osim toga, svi govornici su isticali, kako sadašnji položaj hrvatskog naroda, zahtijeva veću aktivnost i bolju suradnju među hrvatskim organizacijama, a DSHV, takav kakav je sada, nespreman je da se ravnopravno uključi u izborne trke koje dolaze.
IZGLASANO NEPOVJERENJE: Od 135 delegata, 122 delegata je bilo za izglasavanje nepovjerenja dosadašnjem predsjedniku stranke, 11 protiv i 2 uzdržana. Broj delegata koji su sudjelovali u radu svakako je indikativan, te ukazuje na veliko nezadovoljstvo koje u stranci postoji s dosadašnjim načinom rada. Nakon izglasavanja nepovjerenja, usvojeni su i zaključci ove skupštine kojima se, između ostalog, poništavaju odluke Predsjedništva DSHV-a održane na sjednici 30. lipnja 2003. godine u Sonti. Na ovoj sjednici Predsjedništvo DSHV je donijelo odluku o održavanju Izvanredne izborne skupštine 20. srpnja 2003. godine. No, usprkos tome što ovu odluku ne priznaju, svi nazočni delegati su ipak pozvani da dođu na zakazanu Izvanrednu izbornu skupštinu radi, kako se navodi u Odluci ove skupštine, »važnih odluka za budućnost stranke«. Poništava se i odluka o formiranju anketnog odbora koje je formiralo Predsjedništvo radi utvrđivanja povrede Statuta od pojedinih dužnosnika DSHV-a. Skupština nadalje konstatira da je Beli Tonkoviću izglasovano nepovjerenje, i da je smijenjen s dužnosti predsjednika DSHV, te se poziva da preda svu dokumentaciju i pečate stranke.
NAJAVA DRUGE SKUPŠTINE: U ime Predsjedništva DSHV Bela Tonković je 8. srpnja 2003. sazvao konferenciju za novinstvo gdje je najavio drugu Izvanrednu izbornu skupštinu DSHV, 20. srpnja 2003. Prema odluci Predsjedništva, rekao je Tonković, glavne će točke biti razrješenje predsjednika, Predsjedništva, Vijeća i Nadzornog odbora i zatim izbor novih vršitelja ovih funkcija. Prema Statutu DSHV, rekao je Tonković, izvanrednu skupštinu može zatražiti i Nadzorni odbor ako se utvrde neke neregularnosti u financijskom poslovanju i u zakonitosti rada organizacije. Nadzorni odbor, međutim, nije obavio nikakvu istragu u tom smislu, ali je Vijeće zatražilo na svojoj sjednici 23. veljače 2003. da se održi Izvanredna skupština i Predsjedništvo je na temelju člana 29 stav 2, 29. lipnja ove godine, odredilo mjesto, datum i dnevni red, II izvanredne izborne skupštine.
Tonković je rekao novinarima da se: »…već skoro godinu dana u DSHV događaju vrlo neugodne stvari za čitavu organizaciju. Prvo sam bio optužen za navodno prisvajanje nekog novca, i ja sam to predao sudu kao klevetu, proces je pri kraju, i nadam se da će na idućem ročištu biti donesena i presuda. Kasnije su se stalno izmišljale nove optužbe na moj račun i ja sam zatražio formiranje jednog anketnog odbora, kao demokratske institucije, koji je trebao ispitati osnovanost tih optužbi protiv mene, to je odbijeno i po principu – kadija te tuži kadija ti sudi – stalno su izmišljane nove i nove optužbe koje sam jedno vrijeme opovrgavao, pa su one bile odbačene, a kasnije ih nisam ni opovrgavao, jer mi je jasno bilo da su one smiješne. Bit stvari je da me se kao ličnost i kao predsjednika DSHV-a diskvalificira i uništi sve što sam radio. Ja sam potencijalni svjedok pred Haškim sudom u slučaju Šešelj i diskvalifikacijom moje ličnosti dovodi se u pitanje i vjerodostojnost potencijalnog svjedoka pred tim sudom. »
Između ostalog Bela Tonković je rekao kako sastanak koji je sazvala subotička podružnica nije u skladu sa Statutom, te da je njen cilj bio da se izazove sukob između legalnih organa DSHV i Predsjedništva, zbog čega oni nisu ni htjeli sudjelovati u tom.
Na pitanje što očekuje od najavljene Skupštine, Bela Tonković je odgovorio: »Dvadesetog ovog mjeseca održati će se legalna Izvanredna skupština i Predsjedništvo, kao organ koji ima ovlasti da sazove skupštinu, je odredilo i dnevni red. Ja nisam prorok, ni prorokov sin, da unaprijed određujem i pogađam što će biti. Biti će onako kako delegati budu odlučili, a ja ću svaku odluku te Skupštine prihvatiti. Predsjedništvo je, dakle, odredilo dnevni red, a nije Bela Tonković, kako tvrde. Bela Tonković je jedan od 13 članova Predsjedništva, i ima samo jedan od 13 glasova. »
KAKVE ĆE BITI POSLJEDICE: Ostaje, dakako, pitanje kako će se ovaj sukob odraziti na kompletnu situaciju u hrvatskoj zajednici. Bela Tonković je rekao da će se »…na političku volju hrvatskog naroda to negativno odraziti, a kako će se odraziti na Hrvatsko nacionalno vijeće teško je reći. Ja sam predlagao DSHV-u da se izradi jedan prijedlog Statuta nacionalnog vijeća oko kojeg ćemo se svi moći okupiti i jedan od onih, koji me sad napadaju, je dobio zadatak da to uradi ali nije ništa uradio – tako da je usvojen ovaj statut koji je uveo jednu demokratsku praksu, ali za nas ne baš najsretniju da se preglasavanjem može donijeti svaka odluka i time je stvorena mogućnost da 15 od 35 članova Nacionalnog vijeća uvijek budu u ‘autu’, što nije dobro za Nacionalno vijeće ni za hrvatski korpus. Objedinjena politička opcija među Hrvatima bi bila vrlo dobra, kad bi se to moglo postići, međutim, na ovaj način se to ne postiže, ovo je najgori mogući put prema tom cilju«, rekao je novinarima Bela Tonković.
I tako, dok se obje strane zalažu za objedinjavanje snaga i suradnju, sve u interesu hrvatskog naroda na ovim prostorima, svojim ponašanjem i djelovanjem ne daju mnogo nade da će se to u skoro vrijeme i ostvariti. Žalosna činjenica ostaje da se o političkim aktivnostima u hrvatskoj zajednici čuje mahom kada se događaju sukobi i prepirke, ali ostaje da se vidi da li će ova ‘bura’ na hrvatskoj političkoj sceni kada prođe donijeti nešto novo i konstruktivnije, ili će ostaviti iza sebe prazninu. A izbori se bliže… g
