Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Europska unija – novi susjed

Tijekom susreta čelnika općina Subotice i Kikinde, koji je nedavno održan u Subotici, rodila se ideja o suradnji povodom granice EU koja će nam uskoro biti na samo 10 kilometara. Predsjednik SO Subotica István Ispánovics ukazuje na imigracijske, migracijske i socijalne probleme koji će pratiti proširenje EU i izmještanje njenih granica.
»Stranci koji će pokušavati ući u Europsku uniju to će morati učiniti ovdje, kao što se sada pokušavaju ući kroz Mađarsku, Slovačku ili Češku. Posebna će biti situacija s imigrantima iz Azije koje vlasti EU vraćaju u prvu zemlju koje graniči s njima, a to ćemo biti mi. Razgovarali smo s čelništvom općine Kikinda o ideji da općine Sombor, Subotica, Kanjiža, Novi Kneževac i Kikinda zatraže razgovor s mjestima koja su sada granična ka EU. Želimo saznati njihova iskustva, želimo znati kako rješavaju te probleme, kako su organizirani kampovi za strance, kakva je uloga policije i sve što nas očekuje za godinu dana« - kaže Ispánovics.
POTREBNE NOVE INSTITUCIJE: Projekt menadžer Agencije lokalne demokracije u Subotici Stanka Parać-Damjanović, govoreći o ovoj temi kaže da očuvanje sigurnosti granice neće biti samo u nadležnosti republičkih organa, već će morati biti uključeni i drugi organi pograničnih općina. Ona ukazuje na iskustva Mađarske, u kojoj se već nalazi jedan broj potencijalnih azilanata, i na poveće iskustvo njihovih organa s navedenim problemima. Osim organa gonjenja, potrebno je i utemeljiti institucije koje će moći osigurati privremeno utočište za ljude koji se u kraj-nje nehumanim uvjetima prevoze ka zapadu Europe. 
»Potrebna je suradnja u razmjeni informacija, blagovremeno djelovanje, ali i one mjere koje su predviđene standardima EU. Pretpostavljam da je potrebno i podizanje kapaciteta organa sigurnosti i njihove osposobljenosti. Ljudima koji se ilegalno transportiraju preko granica mora biti osi-guran adekvatni smještaj, tretman i vraćanje u matičnu zemlju. Ovaj problem je povezan i s ilegalnim prelascima granice koje je potrebno spriječiti, te trgovinom ženama i drogom« - dodaje Stanka Parać-Damjanović.
U Mađarskoj postoje naselja u pogra-ničnom području koja služe za prihvat tih ljudi i naši organi će, susrećući se s tim pojavama, morati adekvatno reagirati na razini europskih normi. To će biti novi izazov i u pogledu osposobljavanju kadrova, osnivanju »sigurnih kuća« i objekata za smještaj azilanata.
ŽELJEZNA ZAVJESA: Postoje razna razmišljanja na ovu temu, a jedan ksenofobični posjetitelj Interneta poručio je zapadnim vladama da bi nov sustav bez granica bio kao ZOO vrt bez kaveza u kojem bi preživjeli samo najsnažniji. S druge strane, europski ljevičari smatraju da će prošire-njem EU i izmještanjem njenih granica ka istoku biti postavljena nova željezna zavjesa. Shengenskim viznim režimom diktirani su stroži uvjeti ulaska stranaca u EU kao i oštrija kontrola kopnenih i morskih granica te zračnih luka. Granice Europe pretvorile su se u rovove protiv izbjeglica, kojih stotine umiru u pokušajima da prodru na Zapad – govore kritičari. 
OSUVREMENJIVANJE: Pod pritiskom politike strože kontrole iz Bruxellesa, polj-ska pogranična policija počela je ophodnju s mitraljezima, a racije na hotele i barove u pograničnom pojasu postaju svakodnevica. O važnosti hermetične granice svjedoči i ulaganje od 50.000.000 eura, koje je EU namijenila nabavci opreme, vozila, uniformi i treningu budućih pograničnih organa. Međutim, Poljska je ovim mjerama smanjila svoju trgovinu sa susjednom Ukrajinom i Bjelorusijom. U tom smislu, i naša zemlja će imati šansu da iskoristi ovu situaciju i sredstvima europskih fondova unaprijedi svoje institucije, čime će se za korak približiti i dubljem povezivanju s EU. Očito je da je Subotica snažan inicijator tih promjena, a pojedini analitičari smatraju da će i našoj zemlji biti potrebno formirati ministarstvo za europske integracije, kako bi hod ka transformaciji bio što sigurniji i da bi se pokušali izbjeći problemi s kojima su se suočile zemlje koje su već prošle ovom stazom. Informacije posljednjih dana upravo potvrđuju potrebu modernizacije i osuvremenjivanja, jer se sigurnosni organi suočavaju s ilegalnim prelascima granice. Prije nekoliko dana spriječen je prelazak 22 iračka i 9 kineskih državljana u Mađarsku. Strani državljani su na našem teritoriju boravili 15 dana, a pripadnici MUP-a i Vojske SCG otkrili su organizatore ilegalnog prebacivanja protiv kojih će biti podnijete krivične prijave.  

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika