Arhiv tekstova
Pomoć neće biti dovoljna, to da znate
»U Republici je požnjeveno oko 95 posto zasijanih površina i sakupljeno je više od milijun i 400 tisuća tona, što znači da je u državi osigurano dovoljno pšenice i ne moramo strepiti hoće li je biti dovoljno«, rekao je novoimenovani ministar poljoprivrede Stojan Jevtić na sastanku s poljoprivrednicima održanom u ponedjeljak, 14. srpnja, u Subotici.
Jevtić je rekao kako pšenice neće biti za izvoz zbog prinosa koji su ispod svih očekivanja, ali i da nije suša jedini uzrok malim prinosima, jer »da smo bili agilniji i posijali u optimalnom roku imali bismo malo više pšenice i manje bismo osjetili posljedice suše kao što to pokazuju parcele kod komšije i u susjednom selu«.
Ministar je rekao da će država s nekim direktnim davanjima, koja neće biti prevelika, osigurati sjemensku pšenicu kako bi svi koji su pretrpjeli veliku štetu mogli zasnovati novu proizvodnju, te da će Vlada preporučati oslobađanje od plaćanja poreza i mirovinskog osiguranja, a »vodoprivrednim poduzećima da ove godine razumiju vas da nećete moći izmiriti sve svoje obveze«. U sklopu priprava za sljedeću godinu fondovima za razvoj republike i pokrajine bit će predloženo da osiguraju sredstva za nabavku sustava za navodnjavanje i opreme pod povoljnim uvjetima, te za njihovo oslobađanje od plaćanja carine na uvoz.
Također se predlaže da se agrarnim proračunom i međunarodnim bankarskim linijama financira čišćenje kanala za navodnjavanje.
Ravnatelj zemljoradničke zadruge »Zrno-mag« Blaško Kopilović je insistirao da se u najkraćem roku kaže što će biti urađeno i »ako ponovno netko kaže bit će dovoljno pšenice – mi to znamo, jer ima dovoljno malina, ima i dovoljno ugljena, pa struja poskupljuje, pa se maline financiraju. Od pšenice živi pola milijuna ljudi ove republike. Osjećamo se i iziritirani i podcijenjeni«.
Na ovom sastanku čuo se i podatak da se krediti iz Fonda za razvoj pokrajine daju pod izuzetno rigoroznim uvjetima, te da je bilo od više od 400 poljoprivrednika zainteresiranih za kredit, što je među ostalim pokazatelj kako su poljoprivredni proizvođači već sada u financijskoj agoniji i žele se kreditno zadužiti, ali je samo četiri proizvođača ispunjavalo uvjet po kojemu je obveza biti osiguran preko zemlje najmanje tri godine. Stoga je u cijeloj Vojvodini samo 170 poljoprivrednika dobilo kredit, a od ministra je zatraženo da utječe na promjene ovih uvjeta.
Ministar Jevtić je izvijestio kako su Komisiji za elementarne nepogode dostavljeni zahtjevi u 15 točaka što se potom prosljeđuje Vladi: »Nama je stalo da pomoć bude dodijeljena, dovoljna neće biti to da znate, ali da bude efikasna«. Na primjedbu da niti jedna mjera nije decidirana, Jevtić je rekao da ministar niti jednu mjeru ne donosi, on mjere predlaže, a Vlada je ta koja će u četvrtak donijeti mjere: »Ono čime smo mi zadovoljni je to što ste vi bili prvi i najprecizniji u vašim zahtjevima. Dakle, arsenal vaših zahtjeva je bio pred nama kada smo pravili računice kako izaći pred Vladu«.
On je rekao kako je prema Zakonu o elementarnim nepogodama elementarnu nepogodu moguće proglasiti ako je više od 10 posto nacionalnog dohotka izgubljeno, te da podaci pokazuju kako još uvijek ta cifra nije dostignuta. No, vlada će učiniti preporuku općinama da na svojemu teritoriju proglase elementarnu nepogodu kako bi se na taj način moglo intervenirati.
Predstavnik DP »Aleksandrovo« s Bikova je rekao kako predloženo ukidanje carine na sustave za navodnjavanje nema svrhu, jer poduzeća ne isplaćuju niti plaće radnicima, a predstavnik zemljoradničke zadruge »Rusko Selo« kod Kikinde je upitao kako zadruge trebaju živjeti s obzirom da im nije vraćena imovina: »Imovina je trebala biti vraćena prije 13 godina. To je zadrugama oteto i oduzeto. Mi smo u zadruzi dobili rješenje od suda na 320 hektara, pa smo dobili izvod iz gruntovnice i još plaćamo porez na tu zemlju, a ne radimo je. Pa, gdje to ima! » Nada Vuković iz Ljutova je rekla kako na svom posjedu ima sustav za navodnjavanje, ali s obzirom da taj sustav mjesečno potroši tisuću kilovat-sati po važećim cijenama, račun za struju je abnormalno velik.
Dragan Satarić, ravnatelj PIK »Bečej«, predsjednik Udruge primarnih proizvođača Jugoagrara, predsjednik agrolobija Bečej i predsjednik Odbora za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije je rekao kako je na Odboru republičke i pokrajinske komore jednoglasno usvojen zaključak da se umjesto proglašenja elementarne nepogode napravi nacionalni ili državni program za sanaciju teškog stanja u poljoprivredi izazvano kako elementarnom nepogodom, ali i teškim ekonomskim ambijentom. »Jeste da je za nabavku sustava za navodnjavanje sada kasno, ali čudno je da se od studenog prošle godine ne može nikako donijeti odluka o oslobađanju od carina za uvoz opreme i mehanizacije. Evo, susjedna Mađarska subvencionira nabavku nove mehanizacije sa 25 posto, a mi naplaćujemo carinu 10 posto, što znači da kažnjavamo sve koji ulažu u razvoj. »Satarić je također naglasio da sudjelovanje agrarnog proračuna u ukupnom proračunu treba biti veće, jer je on sada sveden na svega tri posto, dok istodobno poljoprivreda sa prehrambenom industrijom sudjeluje u bruto nacionalnom proizvodu sa više od 40 posto: »Neki omjer mora postojati u davanju i korištenju sredstava, jer ako toga nema, onda je to surova eksploatacija«. Satarić je istaknuo kako ne treba očekivati od poslovnih banaka da će iz sentimentalnih razloga davati popuste poljoprivredi, nego treba u agrarnom proračunu izdejstvovati stavku po kojoj bi se regresirale kamate na kredite u poljoprivredi, te na taj način banke bile motivirane za ulaganja u poljoprivredu. »Neulaganje u poljoprivredu nas je i dovelo dovde, od nas je traženo da budemo konkurentni sa Europom – bosi i goli sa do zuba naoružanom konkurencijom«, rekao je Satarić, te naglasio kako je potrebno suprotstaviti se institucionalno trgovačkom lobiju, koji je učinio najvećim dijelom da poljoprivreda dospije ovu poziciju.
Potpredsjednik republičke Vlade Jozsef Kasza je rekao kako je proizvodnja u poljoprivredi dio ukupne državne politike: »Ako se sjetimo mi smo i obećali da ćemo ozbiljno osmisliti proizvodnju u poljoprivredi da će to biti okosnica rada Vlade. Do sada to obećanje nismo izvršili, ali dozvolite da, premda kasnimo, bar u dijelu to obećanje ostvarimo«. Kasza je istaknuo kako je smjena na čelu ministarstva došla u najnezgodnije vrijeme te da novom ministru treba dati šansu da u relativno kratkom roku predloži sistemske mjere za rješavanje svih problema. »Možemo razgovarati o mehanizaciji, cijeni, međutim tržišni uvjeti proizvodnje moraju biti prisutni i u poljoprivredi kako izuzetna konkurencija iz Europe ne bi upropastila našu poljoprivredu. Najozbiljniji problem je trgovinski lobi koji u svakom sistemu i vremenu ne vodeći računa o bazi samo skida kajmak. Tom procesu moramo se suprotstaviti, a tome možemo dodati pomalo i pekarski lobi, kao dio trgovinskog, jer isto tako se ponašaju.
Kasza je rekao kako treba natjerati vodoprivredne organizacije da racionalno rade i budu u službi poljoprivrede: »Ne može se dogoditi da sustav Tisa-Palić cijele godine stoji neuključen i samo kad smo se uplašili da će doći do katastrofe u Palićkom jezeru onda je trebalo desetak dana da se priprave postrojenja kako bi se mehanizam pokrenuo. Taj sustav je izgrađen, uložen je novac i ima da funkcionira i da korist od toga ima poljoprivreda, a ne vodoprivredna organizacija koja određuje cijenu… Apsolutno se slažem s vama da u slučaju da ova problematika ne dobije adekvatan tretman i mi trebamo pribjeći onim mjerama kao proizvođači malina i kao drugari iz ugljenog kopa. Tvrdim da seljaci u ovoj zemlji najmanje toliko vrijede koliko i rudari u ugljenokopima, jer bez seljaka nema života ni u ovoj siromašnoj zemlji kakva je Srbija. To nije poziv na štrajk, na blokadu cesta, nego dozvolite vladi da donese svoje mjere i poslije toga ako treba ponovno da se nađemo i u međusobnom dijalogu da tražimo izlaz iz date situacije bez primjene sile«. g
