Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Skladatelj folklornih plesova

Dr. Josip Andrić, potaknut od Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, poslije Drugog svjetskog rata, da kao rođeni Bačvanin sistematski zapiše narodne melodije bačkih Šokaca i Bunjevaca, od 1947. godine obavljao je taj posao, pa je za nepunih dvanaest godina sakupio i zapisao oko 1.300 narodnih melodija iz svih bačkih mjesta u kojima žive Šokci i Bunjevci. Od toga broja oko 900 zapisa je iz sela bačkih Šokaca, a ostali su iz bunjevačkih mjesta.
    Počeo je u Plavni, rodnom selu svoje majke. To selo ima svoju izrazitu folklornu fizionomiju sa svim elementima šokačkog narodnog života i u ikavskom govoru, u pjesmi i plesu, narodnoj nošnji i u narodnim običajima. Niveliranjem koje provodi civilizacija ti su folklorni elementi potiskivani, njih pomalo nestaje, ali jezgra je još uvijek ondje i neće još dugo odumrijeti. To se posebno očituje u velikom glazbenom blagu, koje je baš u samoj Plavni doktor Andrić otkrio. Jer, od 900 narodnih melodije, koje je zapisao među bačkim Šokcima, 280 ih je iz same Plavne. U cijeloj Hrvatskoj nema valjda niti četiri-pet sela u kojima je zapisan tako veliki broj narodnih melodije. Tridesetak pjevača i pjevačica, većinom starijih osoba, pjevalo je u Plavni pjesme za te tolike Andrićeve zapise. Najstariji kazivači bili su Kata Vinković, Manda Marijanov, Ivka Bartulov i Miša Pinter.
    U Požeškoj dolini dr. Andrić je zapisao oko 210 narodnih melodija, pripremio zbirku od 120 narodnih pjesama s otoka Hvara i 20 narodnih melodija iz Zrinja, Turopolja i karlovačkog kraja, zapisanih 1951. godine. U rukopisu je i zbirka od 25 narodnih pjesama slovačkih Hrvata iz 1943. godine.
OPUS ZA TAMBURU: Duh narodnog glazbenog folklora slavonsko-srijemsko-bačkog tipa provijava gotova sva njegova djela, a do danas jer on svakako skladatelj koji je dušu tambure najbolje poznavao i u svojim skladbama za tambure najvjernije iznosio. Vođen tim duhom Andrić je stvorio u razdoblju između 1912. i 1956. godine 125 novih kola i 82 pjesme na vlastite i narodne stihove, kako je narod Slavonije, Srijema i Bačke stvarao svoja kola i pjesme stoljećima. Slušajući te Andrićeve pjesme i kola mnogi neće vjerovati da to nisu izvorne narodne melodije.
    Nikad nitko nije glazbom uzveličao slavonska, srijemska i bačka sela tako kao što je dr. Andrić to učinio svojim novim kolima, od kojih je svako za sebe posebno karakteristično. Jedna njegova zbirka obuhvaća oko 25 raznih kola kojima je skladatelj dao naslove raznih mjesta Bačke, svoga rodnog kraja kao: Bukinsko kolo, pa Plavanjsko, Monoštorsko, Bođansko, Somborsko, Subotičko, Novosađansko kolo i tako redom. Zatim slijedi zbirka od 15 kola s imenima raznih mjesta Srijema – do kraja Andrićeve mladosti. Tu su opet u prvom redu Šarengradsko i Morovačko kolo, pa se onda nižu redom Šidsko, Iločko, Mitrovačko, Tovarničko, Vukovarsko, i tako dalje, te zbirka kola raznih mjesta Slavonije u koju je uvrstio Osječko, Požeško, Brodsko, Valpovačko, Donjomiholjačko, Rakovačko, i još neka kola. Osim toga dr. Andrić je skladao veći broj kola kojima je dao razne idilične nazive kao na primjer: Kolo na raskršću, Kolo pod lipom, Kolo u šljiviku, Kolo kraj bunara, Kolo na ledini, zatim nazive po raznim vrstama rada kao Radničko kolo, Učiteljsko, Lađarsko, Žetelačko, i Pudarsko kolo. Neka od tih kola građena su u malom obliku, većina ih je u širem obliku nego ona izvorna narodna, a ima ih i takovih, koje je skladatelj razvio i u koncertni oblik.
    Ovdje ne ubrajamo njegovih 16 simfonijskih u širinu razvijenih plesova, koji nose nazive po raznim krajevima, kao Slavonski ples, Srijemski ples, i Šiljački ples opus 140, Baranjski ples, Zagorski ples, i Međimurski ples opus 141, Primorski ples i Hvarski ples opus 143, te Bosanski ples i Hercegovački ples opus 144. U ovaj ciklus svrstani su i Gradišćanski ples, Ples slovačkih Hrvata te Moravskih Hrvata opus 145. Navedene koncertne plesove skladao je dr. Andrić u razdoblju između 1947. i 1950. godine. Instrumentirani su za razne sastave: simfonijski orkestar, mali orkestar, gudački orkestar, tamburaški orkestar, violinu i klavir i klavir solo.           g

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika