Arhiv tekstova
Modernizacija izvandomovinske nastave
Seminar za učitelje i odgajatelje pripadnika hrvatske nacionalne manjine i iseljenike, u organizaciji Uprave za međunarodnu prosvjetnu suradnju Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske, uspješno je održan u Novom Vinodolskom od 30. lipnja do 6. srpnja 2003. Seminar su pohađali profesori i učitelji, njih sedamdeset dvoje, iz Republike Mađarske, Ukrajine, Švedske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Slovačke, Australije i Rumunjske.
Predavali su im sa Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, koristeći suvremena multimedijska didaktička pomagala, mahom mlađi vrsni znalci za nacionalnu grupu predmeta i to: Nada Zidar Bogadi, viša savjetnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Sanja Suto, stručna savjetnica za školovanje u inozemstvu (Ministarstvo prosvjete i sporta), te Snježana Koren (povijest), Goranka Marković (zemljopis), Iva Gruić (dramski odgoj), Irena Miholić (glazbena kultura), dr. Kata Lučić (metodička organizacija nastave hrvatskoga jezika), Vesna Kukavica (Hrvatska matica iseljenika u službi dijaspore), dr. Vinko Brešić (hrvatska književnost), dr. Karol Visinko (hrvatska književnost) i Sanja Sikirić (hrvatski jezik).
CURRICULUM HRVATSKE NASTAVE: Polaznicima Seminara instruktivnim predavanjima obratili su se pomoćnik ministra MPS dr. Ratimir Kvaternik te načelnica Odjela za međunarodnu suradnju i školovanje u inozemstvu u Upravi za međunarodnu prosvjetnu suradnju Nada Jakir – prenoseći im dobre želje ministra dr. Vladimira Strugara za ustrajan rad u sredinama iz kojih dolaze.
»Razmišljali smo u Ministarstvu prosvjete i sporta RH da moramo napraviti moderniji program za izvandomovinsku nastavu«, pojašnjava nam načelnica Nada Jakir. »Njegova izrada je u tijeku, što je posebno oduševilo profesore, učitelje i odgajatelje koji su sudjelovali u radu Seminara. Naime, stručno povjerenstvo Ministarstva prosvjete i sporta izrađuje curriculum hrvatske nastave u inozemstvu, koji će, nadamo se, jer sada vidimo njegove već vrlo jasne konture, biti jedan otvoreni moderni curriculum, koji će biti primjereniji onoj stvarnoj situaciji u kojoj se i nastavnici i učenici nalaze izvan matične zemlje«, dodaje Nada Jakir. »Naime, Curriculum hrvatske nastave u inozemstvu obuhvaća nacionalnu grupu predmeta, kao što je bilo i do sada, ali je drugačije to sve skupa postavljeno. Predmet i dalje ostaje hrvatski jezik i kultura, a područja koja ulaze u predmet su – hrvatski jezik, književnost, povijest zemljopis, likovna i glazbena baština. Nećemo imati kao do sada podjelu po razredima, »naglašava gospođa Jakir«, nego podjelu na tri razine – što je opet puno realnije, s obzirom na ono, što na terenu zaista imamo. Taj Program bi trebao pružati svakom učitelju mogućnost da procjenjuje situaciju i svoje nastavne grupe, koje ima na određenom području, i da vrši diferenciranje po tim razinama, da u svoj rad uključuje jako puno didaktičkog materijala koji je moderniji. Znači nastavnici će češće nego ranije koristiti audio-vizualna sredstva, sve multimedijalne izvore znanja, kao i primjere dobre prakse samih učitelja koji imaju iskustvo rada u hrvatskoj nastavi u bilingvalnim i multikulturnim sredinama svijeta. Želimo da se ta nastava maksimalno modernizira, jer nam je jasno i da redovna nastava to mora biti u domovini, a posebice dopunska nastava u izvandomovinstvu, koja je zapravo dobrovoljna. Već od jeseni Ministarstvo će organizirati Stručne seminare za najveće koordinacije hrvatske izvandomovinske nastave, a to su nam u Saveznoj Republici Njemačkoj i u Švicarskoj konfederaciji, kako bi taj Curriculum u nastavnu praksu ušao što prije.«
PO UZORU NA EU: Stručna savjetnica za školovanje u inozemstvu Sanja Suto slaže se da je modernizacija izvandomovinske nastave jednostavno zahtjev vremena u kojem živimo. »Nastavu u izvandomovinstvu jednostavno treba modernizirati po uzoru na zemlje Europske unije, jer su standardi u mnogim zemljama u kojima naši učenici žive i pohađaju nastavu već moderniji nego kod nas. Ne želimo ići iza tih standarda«, kazao je dr. Ratimir Kvaternik. »Mi smo spremni te nove meTode učenja uvoditi u hrvatsku nastavu.«
»Vidimo da je to i za djecu atraktivnije, na koncu«, konstatira viša savjetnica Zidar Bogadi »to je vidljivo i na ovom Seminaru. Vrlo su dopadljive metode elektronskog učenja putem udaljenih računala i smatramo da za svakog nastavnika koji radi u nastavi izvan zemlje valja kupiti prijenosno računalo kako bi oni na taj način mogli raditi znatno učinkovitije.«
Hrvatska se približava Europskoj uniji i mora prihvatiti sve zakone i propise koji vrijede u tom području. Upravo ovih dana stigao je iz Bruxellesa upitnik za našu zemlju s gotovo 4.000 pitanja. To će utjecati i na rad Ministarstva prosvjete i sporta. Ta su pitanja za nas dosta indikativna i kad budemo na njih odgovarali, vidjet ćemo što nemamo i to nam je dobar znak da u tom smjeru treba ići.
»Ovaj naš Curriculum hrvatske nastave ide u tom smjeru. Roditelji, učenici i djelatnici u prosvjeti te mi koji radimo u Ministarstvu«, zaključuje Nada Jakir, »već smo dugo svjesni da su i ciljevi hrvatske nastave izvan domovine drugačiji nego prije deset godina, a da ne govorimo prije par desetaka godina. Mi zapravo želimo naše učenike osposobiti da uspješno žive u bilingvalnoj zajednici, koja je i bikulturalna, a ponekad i multikulturalna i više ih primarno ne pripremamo toliko za povratak, iako su vrata mlade hrvatske države širom otvorena za sve Hrvate i građane hrvatskoga podrijetla. Istraživanja pokazuju, na žalost, da se dobar dio naših radnika na privremenom radu u svijetu uglavnom odlučuje za ostanak radi boljitka svojih obitelji. Dakle, Ministarstvo prosvjete i sporta želi, prije svega, naše učenike osvijestiti u njihovim korijenima, u njihovoj pripadnosti domovini i da se ta osviještenost potkrijepi i znanjem o domovini, i dakako, znanjem hrvatskoga jezika u toj ujedinjenoj Europi koja je višejezična. Naši učenici diljem Europe i svijeta, odlično znaju njemački, uče francuski, engleski i danas-sutra će u svoju jezičnu putovnicu rado upisati i svoj materinski jezik, odnosno jezik svojih roditelja.« g
