Arhiv tekstova

Pritisak centrizama

Pritezanje medija omiljeni je posao vlasti, ali ne u demokratskim društvima. Tamo gdje se novinarstvo disciplinira rigidnim zakonima i gdje se pravila profesije podređuju autocenzuri, teško se može govoriti o slobodi izražavanja. Nacrt novog zakona o informiranju u Hrvatskoj više podsjeća na onaj bivši srbijanski, po kojem su gotovo svi nevladini mediji svojevremeno prošli put zabrana i milijunskih kazni. Predizborna atmosfera u Hrvatskoj veoma je izražena iako izbori još nisu ni zakazani, ali pripreme koje se za izbore provode, a donošenje novog zakona o informiranju tumači se dijelom tih priprema, pokazuju da neki u vladajućoj koaliciji ozbiljno računaju na pomoć sedme sile, pa makar ona bila i nezaslužena.
    S ove strane Dunava, gdje se kroji prijedlog novog Ustava i gdje se ozbiljno pokušava zacementirati nametnuta beogradizacija na republičkoj i novosadizacija na pokrajinskoj razini, među ovdašnjim Hrvatima javlja se i novi termin – subotički centrizam. Naime, u mnogim razgovorima, kako formalnim, još više neformalnim, provlači se mišljenje da se hrvatstvo u SCG suviše fokusira na Suboticu kao duhovni centar ove nacionalne manjine. I pored toga što se, zbog organiziranosti i aktivnog djelovanja hrvatskih udruga, institucija i pojedinaca, priznaje da Subotica svakako mora imati vodeću ulogu u ostvarivanju manjinskih interesa, zapostavljanje onog drugog, brojnijeg dijela hrvatskog korpusa – u Podunavlju, Srijemu i Beogradu – ne bi smjelo postati princip. To zapostavljanje, ako ga ima, a ima ga čim ima i onih koji to tako doživljavaju, nije nužno rezultat nečije nakane i potcjenjivanja, ali to ne znači da problem ne treba markirati i na njegovom razrješavanju raditi.
    Možda bi se, kad je o ovome riječ, mogao pojačati princip pozitivne diskriminacije unutar same hrvatske manjine u SCG, ne bi li se i na taj način poslao signal sunarodnicima u onim sredinama u kojima su ubjedljiva manjina, da nisu zaboravljeni i da su sastavni dio onoga što se, možda pretenciozno, naziva hrvatskom zajednicom u Vojvodini.
    Financiranje stranaka treća je tema kojom se bavimo u ovom broju. Ali, o tome samo načelno. Prije konkretnih razgovora o tom važnom pitanju, bit će potrebno potpisima 1.500 članova potvrditi postojanje stranaka, da bi se političkom djelovanju uopće moglo pristupiti. Dvije stranke s hrvatskim predznakom, dakle, čeka ozbiljan posao.
Z. P.