Arhiv tekstova Arhiv tekstova

FA­BI­JAN ŠOVA­GO­VIĆ (1932. -2001.)

Vjerojatno najveći filmski glumac kojeg je Hrvatska ikada imala preminuo je u privatnom sanatoriju na Gornjem gradu u Zagrebu 1. siječnja, i bio pokopan 4. siječnja, 2001. godine, na svoj 69. rođendan, na Mirogoju. Pokojni doajen hrvatskog glumišta bio je bard scene koji se služio jednako i istodobno pesnicama i riječima, a u privatnom životu bio je grub koliko tolerantan, pisac i drvodjelac. Njegov rukopis »Sokol ga nije volio« pravo je remek-djelo (i) u književnim okvirima. Slavonac i Šokac rodom i podrijetlom, Šovagović je nerado napuštao svoju ravnicu, te je oporavak u planinama nakon četiri moždana udara podnosio vrlo teško. Rođen je u Ladimirevcima, na obali Karašice, pokraj Valpova, kamo su mu se preci prije nekih 4 stoljeća doselili s Kupresa. Školovao se u Osijeku, bio dobar đak, pisao pjesme i bio ministrant.
    Vrlo rano se posvetio glumi, najprije kao amater, a kasnije, nakon završene građevinske škole u Osijeku, upisao je Kazališnu akademiju u Zagrebu, kod Gavelle. Bio je članom Dramskog kazališta »Gavella«, Hrvatskog narodnog kazališta, Teatra u gostima, ali je najdulje bio »slobodnjak«. Najvažnije uloge na kazališnim daskama: Estragon (u »Čekajući Godota«), Lenbach (u »U agoniji«), Skup i Dundo Maroje, Tartuffe, Claudius u »Hamletu«), Lenjin (u »Travestijama«), Đuka Begović u istoimenoj monodrami Đure Kozarca (uloga koju je nakon Šovagovićeve smrti »naslijedio« Ivo Gregurević), a na filmu: »Svoga tijela gospodar«, »Breza«, »Prometej s otoka Viševice«, »Seljačka buna«, » Lisice« (Krste Papića, njegova omiljena uloga).
    Najveći hrvatski filmski glumac nikada nije dobio Zlatnu arenu u Puli. Kako je sam često u šali govorio, u »onoj« državi je snimao filmove, a u »ovoj« (misli na Hrvatsku, dakako) dobija moždane udare namjesto »onih« honorara. Briljantni tumač uloga intrigantnih osobenjaka i tvrdoglavaca u više od 120 igranih filmova i »seljak kraljevskoga držanja« ostavio je svoj raskošni talent u amanet svima koji vole teatar i film, a nemali dio istog prenio je na kćer i sina, također sjajne glumce.
R. G. T.

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika