Arhiv tekstova
Zauzdavanje medija
U Hrvatskoj je u tijeku javna rasprava o novom Nacrtu zakona o medijima što ga je izradilo Ministarstvo kulture. Trenutačno važeći Zakon o javnom priopćavanju donijet je u Hrvatskoj još 1996. godine u vrijeme HDZ.
Zakon o javnom informiranju nedavno je, 22. travnja ove godine, usvojen i u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Nedavne izmjene Kaznenog zakona u Hrvatskoj zaprepastile su novinare te oni javno osuđuju državu, ocjenjujući da Hrvatska ponovno pokušava ovladati medijima. Novinare su najviše pogodile najnovije izmjene Kaznenog zakona i to članak 203. koji bitno olakšava mogućnost osude novinara za prenesenu informaciju, a propisano je i da novinar može završiti iza rešetaka na šest mjeseci do godinu dana. Nova odredba je zastrašujuća jer po njoj za netočnost ili uvrjedljivost nečije javno dane izjave neće biti odgovoran njezin autor, nego novinar koji ju je prenio. Novinari u Hrvatskoj se najčešće pozivaju na europske standarde, dokazujući kako je pripremljeni Nacrt zakona o medijima potpuno suprotan tim standardima. Tako predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lucić u izjavi za Globus o Nacrtu zakona kaže: »Neki zakonodavni potezi sadašnje vlasti tjeraju me da se zapitam nije li u Hrvatskoj ponovno na djelu pokušaj da država ovlada medijima.«
NACRT DOBAR SAMO DRŽAVI: Ministarstvo pravosuđa, nadležno za te najnovije promjene u Kaznenom zakonu, nije se osvrtalo na upozorenja novinarske struke, a nije se osvrtala ni Vlada na upozorenje u vezi članka 309. Kaznenog zakona kojim se zabranjuje javna kritika postupaka sudova. Primjedbe na kobni članak 203. Kaznenog zakona nisu davali samo novinari i novinarske organizacije, zahtjev za njegovo brisanje iz teksta zakona uputio je i OESS, no i to je ignorirano.
Hrvatske novinarske forume sve više zabrinjava i nedavno zgotovljeni Nacrt zakona o medijima koji je izradilo Ministarstvo kulture, odnosno njegova pravna služba pod vodstvom pomoćnika ministra za pravne poslove Jadrana Antolovića. Nacrt Zakona o medijima, prema ocjeni tamošnje javnosti, donosi nedemokratske odredbe koje političkim i financijskim centrima moći širom otvaraju vrata za uvođenje cenzure u medije – što financijskom ucjenom novinara i urednika, što zatvaranjem prema medijima ionako prilično zatvorenih tijela javne vlasti. Prema još važećem Zakonu o javnom priopćavanju štetu za pogrešno objavljenu informaciju plaća nakladnik.
U postojećem zakonu stoji: Članak 21. (1) Nakladnik koji informacijom objavljenom u javnome glasilu prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi. (5) Nematerijalnu štetu dužan je naknaditi nakladnik koji informacijom o osobnom ili obiteljskom životu, ili nekom drugom informacijom objavljenom u javnome glasilu povrijedi privatnost, dostojanstvo, ugled, čast ili koje drugo Ustavom ili zakonom zaštićeno pravo osobe.
U novom Nacrtu zakona o medijima stoji kako će štetu za pogrešno objavljenu informaciju plaćati umjesto nakladnika, glavni urednik medija i to vlastitim sredstvima. Tamošnji novinari komentiraju slobodu glavnog i odgovornog urednika koji zna da zbog novinskog članka može izgubiti plaću, kuću, stan i druge nekretnine. To svakako ne djeluje poticajno na uredničku autonomiju, a o hrabrosti da i ne govorimo.
Na novi Nacrt Zakona o medijima postoje i druge zamjerke. Tako se pokazuje jedna velika zabrinutost zbog članka 3. toga zakonskog nacrta koji predviđa da je slobodu medija moguće ograničiti zbog niza postavljenih razloga, kao što su interesi nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti, javnog reda i mira, čuvanje povjerljivih informacija, itd.
JAVNA RASPRAVA I JAVNA OSUDA: Konačni prijedlog zakona o medijima bit će upućen Vladi u drugoj polovici kolovoza, a u rujnu u saborsku proceduru, najavio je na konferenciji za novinare ministar kulture Antun Vujić. On je pozvao novinare, njihove udruge i sve zainteresirane da do izrade konačnog prijedloga zakona o medijima iznesu primjedbe i prijedloge kako bi zakon u što većem suglasju s novinarskom strukom, medijskim stručnjacima i javnosti bio upućen Vladi i Saboru na usvajanje. Istaknuo je da će zakon biti donesen u jednom čitanju zbog rokova za usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, te da zbog toga Ministarstvo provodi prethodnu javnu raspravu radi poboljšanja zakona.
Napomenuo je da rasprava o zakonu traje godinu i pol dana, te da je posljednjih dana intenzivirana, što je već rezultiralo izmjenom radnog nacrta zakona.
Ono što je sigurno, to je da su se novinari i urednici u svojim medijima već žestoko okomili na ponuđenu radnu verziju.
Osude na račun novog Nacrta zakona o medijima usmjerene su prema predlagaču, Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, koje, prema ocjeni novinarskih organizacija i medija, želi donijeti zakon koji bi maksimalno išao na ruku državi i njezinim tijelima, a prije svega, sve to zbog državnih dužnosnika. Sužava se mogućnost dolaska do informacija i prostor slobodnog izvještavanja. Dužnosnicima se otvara sasvim jedna druga mogućnost. Naime, ako dužnosnik u nekom intervjuu danom novinaru lažno okrivi koga god želi, taj isti je unaprijed svjestan da će, ukoliko prenese njegove riječi, u zatvoru završiti novinar, a ne on. A štetu neka plati urednik. Svakako iz privatnog džepa. Kako su novinari uvijek skloni uspoređenju, tako i kolege u Hrvatskoj tvrde kako je trenutačno ignoriranje upozorenja od strane novinarske struke bilo u ovoj mjeri nezamislivo i u doba HDZ.
SRBIJANSKI ZAKON POVOLJNIJI ZA NOVINARE: No, usporedimo taj Nacrt s važećim srbijanskim Zakonom o javnom priopćavanju, prije svega o pitanju odgovornosti novinara, urednika i osnivača javnog glasila:
Članak 82. »Novinar, odgovorni urednik i pravno lice koje je osnivač javnog glasila ne odgovaraju za štetu, ako je neistinita ili nepotpuna informacija vjerno prenijeta iz javne skupštinske rasprave ili javne rasprave u skupštinskom tijelu ili iz sudskog postupka ili iz dokumenta nadležnog državnog organa«.
Ovaj članak Zakona novinare u Srbiji stavlja u puno bolju poziciju nego njihove kolege u Hrvatskoj, svakako ukoliko se tek bude prihvatio taj novi Nacrt zakona.
Budući da se o ovom Nacrtu Zakona o medijima javna rasprava, ili bolje rečeno osuda, tek zahuktava, zanimljivo može biti samo »finale«. Mislimo tu na konačnu formu teksta zakona i na one koji je budu podržavali. Ostaje da se vidi koliko će tu biti zanimljivo onima koji se budu svojim svakodnevnim radom morali uklopiti u te nove »norme«…Nadajmo se da novi Zakon o medijima u Republici Hrvatskoj neće puno ličiti na trenutačni Nacrt. Vremena za korekciju i pregovore još uvijek ima. g
