Modernizirati rad stranke
Somborska podružnica Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini utemeljena je 1990. godine, odmah po osnutku stranke, i najveća je nakon Subotičke podružnice. Mjesne organizacije ove podružnice postoje u Somboru, Bačkom Monoštoru, Svetozaru Miletiću, Sonti i Bačkom Bregu.
Sam položaj Sombora, koji je tijekom proteklih godina bio u blizini ratnih događanja, nepovoljno je utjecao na rad stranke. Jedan dio članova je prognan, a ima i onih kojima su i životi bili ugroženi. Na tadašnje otvorene prijetnje somborskim Hrvatima, čak i preko valova Radio Sombora, nitko od općinskih dužnosnika nije reagirao, a još manje stao u obranu dojučerašnjih poznanika i susjeda. Na žalost, do danas nitko nije našao za shodno da javno osudi ta nemila događanja.
SPRIJEČENA MASOVNA SEOBA: U to vrijeme članovi DSHV-a, a često i oni Hrvati koji nisu bili članovi stranke, tražili su pomoć od predsjednika stranke Bele Tonkovića. On je pomagao tako što je informirao udruge za zaštitu ljudskih prava u zemlji i inozemstvu s nedaćama Hrvata u Vojvodini. Neki su zahvaljujući takvim akcijama ostali na svojim ognjištima. Ti ljudi su sa rezignacijom primili vijest o odlasku g. Tonkovića s mjesta predsjednika DSHV-a. Jer, najveći dio Hrvata u Bačkoj ipak je ostao ovdje, iako su postojali planovi o masovnoj seobi. Zahvaljujući i gospodinu Tonkoviću, ti planovi nisu realizirani.
Sve je to utjecalo da se reducira članstvo DSHV u Somboru. Zatim je došlo do nesuglasica između predsjednika podružnice u Somboru i predsjednika stranke. Aktivnost se smanjila, jer nije bilo prave inicijative za rad od rukovodstva stranke. Mnogi ugledni članovi su se pasivizirali i izašli iz stranke. Neki od njih su pristupili novoosnovanoj stranci Hrvatski narodni savez.
NA POPISU NADJAČALI BUNJEVCE: Za razliku od Subotice, gdje su osnovane i Bunjevačko-Šokačka stranka i Hrvatski narodni savez, somborski Hrvati su odoljeli pritiscima i nisu dozvolili osnutak podružnica ovih dviju stranaka i nakon nekoliko pokušaja. Jasno je tko bi imao koristi od takvih podjela.
Prilikom prošlogodišnjeg popisa stanovništva, DSHV se angažirao da hrvatskom puku u somborskoj općini objasni značaj popisa. To je rezultiralo smanjenim brojem onih koji su se izjasnili kao Bunjevci i Šokci, dok je broj izjašnjenih Hrvata, i pored djelomičnog iseljavanja, ostao skoro isti kao i na prethodnom popisu 1991. godine. Po službenim pokazateljima, u općini Sombor omjer Hrvata i Bunjevaca je 3:1, dok je u općini Subotica taj omjer 1:1.
Usvajanjem Zakona o nacionalnim manjinama u Srbiji su stvoreni uvjeti za više aktivnosti u onim oblastima koje su bitne za Hrvate, kao što su školstvo, informiranje i slično. Za to je potrebno modernizirati rad Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
S obzirom da je u posljednje vrijeme došlo do nesuglasica u Predsjedništvu DSHV-a, Somborska podružnica je snažno podržala Subotički podružnicu, smatrajući da treba izvršiti korjenite promjene u vrhu stranke. To je i započeto na Izvanrednoj skupštini DSHV-a izborom Petra Kuntića za vršitelja dužnosti predsjednika, a završiti će se Izbornom skupštinom koja predstoji. To će stvoriti i preduvjete za odgovarajuće pripreme za izbore naredne godine.
Autor je
predsjednik Somborske
podružnice Demokratskog
saveza Hrvata
u Vojvodini