Arhiv tekstova
VLADO GOTOVAC (1930. -2000.)
Jedan od najvećih intelektualaca i najznačajnijih suvremenih pjesnika Hrvatske Vlado Gotovac rođen je 18. studenog 1930. godine u Imotskom, a preminuo je 7. prosinca 2000. u Rimu. Klasičnu Gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. I pjesmom i esejom kojima je suvereno vladao, Gotovac je, istodobno do savršenstva razvijajući svoj govornički dar u polemici s zakržljalom moralnom i intelektualnom stvarnošću, započeo već nakon studija svoju hrabru avanturu »u sukobu s nedemokratskim političko-klerikalnim oligarhijama, uvijek kao sljedbenik europskog liberalizma i kao propitivač njegove nacionalne održivosti« (Čedo Prica-Plitvički). I uvijek u nepopustljivom zauzimanju za slobodu pojedinca kojem je sloboda – uvjet slobode svake društvene zajednice. Između lirskih i misaonih vibracija jednog Ujevića, a na europskom tragu prema djelu T. S. Elota i Alberta Camusa, filozofijska se refleksivnost Gotovčeve esejistike i njegove lirike njeguje ništa manje na umnim tradicijama helenskih peripatetičara, koji će mu možda biti i najbližim, sve dok se ne susretne s djelom Sorena Kierkegaarda. »Prepoznaju se u Gotovca i ‘rani radovi’ Karla Marxa i Ernsta Blocha, jer je Gotovac uvijek poput njih znao razlučiti suštastveno od manje bitnog, uvijek oporben dogmi, otklanjajući poduke iz propedeutike, prepuštajući ih pažnji i (zlo) uporabi dogmatičarima i neznalicama« (ibid). Nepravde koje već desetljećima traju u Hrvatskoj glede nedostatnog i neadekvatnog valoriziranja njegovog cjelokupnog opusa donekle su ispravljene tiskanjem reprezentativnog odabira njegovih pjesama naslovljenog »Crna jedra«, lipnja 2002. godine u Zagrebu. Ali, »Crna jedra« su samo jedan od mogućih izbora (nikako i dovoljnih) iz lirske baštine Vlade Gotovca, i tek jedan od putokaza još neispisanom hommageu velikom pjesniku, esejisti, misliocu i humanisti, legendarnom borcu za nacionalnu stvar, tijekom cijeloga života proganjanom od komunističke vlasti. (Proveo je izopćen i u zatvoru gotovo dva desetljeća).
