Arhiv tekstova Arhiv tekstova

O ubojstvu premijera

Grgo Francišković, šef Odjela društvenih djelatnosti SO Subotica
Vjerujem u demokratske snage
 
Kao i svi građani, osjećam se jako potresenim i užasnutim. Smatrao sam kao obavezu da i svojim prisustvom odam počast tragično preminulom premijeru te sam i osobno otišao na sprovod. Iako to može zvučati strašno, vjerujem da ova tragedija treba poslužiti da se objedine demokratske snage da svladaju ono što nije dobro i krenu naprijed. Ova situacija neće imati utjecaja na položaj Hrvata, po mom mišlje-nju, jer je status manjina određen zakonom. Optimista sam da se neće primijeniti ta politika.
 
Vlč. Andrija Kopilović, predsjedavajući Katehetskog instituta »Ivan Antunović«
Ovoga čovjeka smo poštivali
 
Pokojnog premijera sam donekle poznavao i imao nekoliko susreta s njim. Kao čovjek Crkve i svećenik, imam pravo za njegov način razmišljanja i političkog angažmana upotrijebiti vjerski pojam »karizma«, a to znači da je posjedovao »dar odozgo«. U njemu se razum, volja i karakternost s radom, upornošću i korektnošću tako ispreplitala da je u harmoniji odavala prisutnost dimenzije nadnaravnoga, što ne znači i bezgrešnoga, ali je veličina upravo u tome što je imao hrabrosti mijenjati, a svaka promjena je počinjala od promjene vlastitoga srca. Vjerovao je da se dobrim pobjeđuje zlo, zato je vjerovao da se mora ostati demokratičan jer se tako pobjeđuje tama. Bio sam na sprovodu. Posljednja počast koju čovjek iskazuje čovjeku. Ovoga puta neopisiva i do sada nedoživljena. Zašto? Ponajprije me je duboko dojmila šutnja koja je vladala Beogradom. Šutnja na ulici, šutnja na cesti, šutnja prometa i šutnja ljudi. Molio sam žarko, molio sam iskreno i molio sam pobožno. U sprovodnoj povorci nepregledno mnoštvo običnoga svijeta sa suzom u oku, nijemošću ili molitvom na usnama, s cvijetom u ruci i cvjetnim sagom do groblja me je utvrdila u jednoj novoj i vrlo važnoj spoznaji: ovoga čovjeka smo poštivali i to je dovelo ovo mnoštvo na ulicu i u povorku. A ponašanje koje sada osjećamo pokazuje da smo ovoga čovjeka od poštovanja počeli štovati. Taj osjećaj štovanja u mojoj se duši nastanio kao darovani mir, pa sam mogao oproštajno uistinu čvrst u vjeri u život vječni i uskrsnuće mrtvih moliti: »Počivaj u miru – doviđenja u nebu.« Uvjeren sam da se put nastavlja.
 
Mato M. M. Groznica – Golubinci, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu
Nesigurnost i neizvjesnost
 
Ovaj strašni događaj je u meni izazvao očaj i sućut i to kako sa samim sobom, tako i s obitelji pokojnog premijera, te sa svim građanima Srbije i Crne Gore. Odnosno kod mene je pobudio osjećanje ponovne nesigurnosti i neizvjesnosti.Premijerove osobne sposobnosti i pozicije koje je imao u međunarodnoj zajednici ulile su optimizam u život običnog čovjeka, osobito mladima, kojima se počela vraćati nada da emigriranje u zapadne zemlje nije jedini način ostvarivanja budućnosti. Vjerujem da su se pripadnici nacionalnih manjina, pa tako i hrvatske, nakon ovog ubojstva osjetili nesigurnijim i sada je na vlasti da svojim aktivnostima građanima pokaže da svi oni koji su lojalni ovoj državi nemaju razloga za strah. Smatram da ovo nije ništa drugačije djelovalo na pripadnika hrvatske manjine nego na ostale građane naše države.
 
Zdenko Đaković, član HNV-a i predsjednik HKC-a »Srijem« U Sremskoj Mitrovici
Otišao je čovjek s vizijom
 
Gospodin Đinđić je imao viziju Srbije u Europi i Europe u Srbiji. Nas Hrvate je uistinu radovalo njegovo nastojanje za potpunu norma-lizaciju odnosa, države u kojoj živimo sa svijetom i našom matičnom državom. Ubojstvo dr. Đinđića  izaziva ogorčenje demokratskog  svijeta, jer je jasno da još  nisu poražene one snage  koje su  Srbiju držale u izolaciji proteklih godina. Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, nedavno usvojena u Skupštini SRJ, treba biti garantom da će Hrvati kao nacionalna manjina podići dostignutu ra-zinu manjinskih prava, individualnih i kolektivnih. Ako se nastave demokratske promijene, »Povelja« će se implementirati u narod i u nacionalne manjine i radovat ću se da mogu biti ono što jesam i da mogu poštovati svakog drugog čovjeka. Ako  demokratske promjene budu usporene bit ću strpljiv kao i uvijek.
 
Slaven Dulić, zamjenik pokrajinskog tajnika za prava nacionalnih manjina, upravu i propise
Podržimo vlast
 
Za mene osobno, g. Đinđić je bio simbol svega naprednog i demokratskog, što je dosegnuto u Srbiji. Za svaku tešku odluku, za sve što je trebalo  »prelomiti« pa tek onda odlučiti, odgo-voran je bio on. Poljuljan nam je osjećaj sigurnosti i vjere da se nalazimo na pravom putu za hrvatsku manjinsku zajednicu u Republici Srbiji, ovaj nemio događaj neće imati negativne implikacije na ostvarivanje prava koja su garantirana pozitivnom regulativom iz ove oblasti. Međutim, možda će biti poslje-dica na sveukupnost procesa pa će se to reflektirati i na manjinsku problematiku. Moja poruka Hrvatima je da ostanu u Republici Srbiji, u našoj Vojvodini jer sada smo najpotrebniji da podržimo vlast u nastojanjima da se riješi ovog nezdravog tkiva.
 
Vladimir Bošnjak, član HNV-a, Novi Slankamen
Ohrabrili su me građani Srbije
 
Ubojstvo premijera Đinđića za mene, moju obitelj i prijatelje, bio je pravi šok. Pitanje koje mi se nametnulo bilo je zapravo dilema: jesu li pobijedili oni koji su ubili premijera, ili oni koji su bili uz njega? Ako je suditi po najavama koje su prethodile ovom ubojstvu, pobijedili su prvi. Što su naumili, to su i ostvarili. Ali, promatrajući što se sve događalo iza ubojstva, izgleda da su prvi bili u krivu. Ono što je mene osobno ohrabrilo jeste či-njenica da su građani masovno demonstrirali svoje ogorčenje izvršenim činom. Vjerujem da to nije bila samo podrška premijerovoj politici, već, prije svega, osuda načina razmišljanja koje je bilo vladajuće do prije dvije i pol godine. Naša je nacionalna zajednica preživjela režim koji je obilježio kraj XX. stoljeća i želja nam je da se čim prije integriramo u EU, jer će nam tada i prava biti bolje zaštićena. Do tada, moramo se osloniti na vlastite snage, povezujući se i pomažući međusobno, ali također očekujemo i pomoć iz matice.  Što se mene tiče, ja ću uvijek podržavati onu političku opciju koja ide u stopu za suvremenim svijetom.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika