Arhiv tekstova
Obala gori, ministri na festivalima
Hrvatskom obalom i otocima haraju požari. U samo četiri dana krajem srpnja i početkom kolovoza izbilo je 40 požara, od toga 15 velikih. Opožareno je oko 3.000 hektara, uglavnom makije, niskog raslinja, ali i borovih šuma i maslinika. Poginuo je jedan vatrogasac, a stambena naselja su sačuvana od plamena. Ukupna šteta još nije procijenjena.
Nemar, nepažnja i neodgovornost, po visokim temperaturama i uz nepovoljne vjetrove, uzrokovali su 80 posto požara, priopćila je policija. Otkriveno je šest podmetača požara, klasičnih piromana. Jedan je izjavio da je podmetnuo požar jer voli gledati kanadere, drugi pak zato što ima problema sa ženom.
Kako je Hrvatska u iščekivanju parlamentarnih izbora, sve se, pa i požari, koristi u predizbornoj kampanji. Tako oporba predbacuje Vladi da nije osigurala dovoljno novaca za vatrogasnu opremu, da se zbog požara uopće nije sastao Krizni stožer, da su članovi Vlade previše ležerni dok zemlju pogađa takva katastrofa. Najdalje je otišao presjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dražen Budiša, koji je ustvrdio da se požari pale organizirano, da je riječ o subverzivnoj, protudržavnoj raboti. Nije ponudio nikakve dokaze, pa nitko nije primio ozbiljno njegova upozorenja. Premijer Ivica Račan mu je odgovorio da kad gore toliki požari ne treba paliti i političke vatre. No, izbori su pred vratima, pa političari na sve načine nastoje ugrabiti koji poen. Tako su meta kritike oporbe i medija ministri koji obilaze brojne festivale po Jadranu, umjesto da se pojave na požarištima, da pokažu, kako se sugerira, solidarnost i brigu za gasitelje. Najveći krivac ispao je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Istina da je i on posjetio požarišta na Hvaru i Braču, ali za ocjenu javnosti – prekasno.
Premijer Račan nije napravio takvu grešku. Poslije službenog puta u Salzburg odmah se pojavio na Braču, najavio da će Vlada izvući pouke iz nesretnih događaja, da će ubuduće bolje koordinirati rad svih onih koji moraju spriječiti, a ako zatreba i gasiti požare i, za mnoge ono najvažnije, obećao je i novčane nagrade za one koji danonoćno gase požare.
No, Račan je napravio drugu »grešku«. Na jednom skupu istarskih partizana govorio je ispred Titove slike. Mnogima se to nije dopalo, a Budiša je opet prvi rekao da je Račan počinio kazneno djelo. Po novom zakonu, naime, novo kazneno djelo je veličanje fašističkih, nacističkih i drugih totalitarnih država i ideologija. Račanova je sreća, kaže Budiša, što zakon još nije stupio na snagu. U društvu nema konsenzusa o tome odnosi li se nova odredba zakona i na režim bivše Jugoslavije. Dok neki tvrde da u skladu s tim zakonom Titove slike, na primjer, treba zabraniti, drugi, pak, kažu da se Titu svakako ne može osporiti da je bio antifašist, a i u Ustavu piše da je Hrvatska utemeljena na tekovinama antifašizma. Neki
pravni stručnjaci kažu da Budiša preekstenzivno tumači zakon, da Račan nije počinio kazneno djelo, da je i papa u Zadru prošao pokraj slike Ante Gotovine, optuženog za ratne zločine, što ne znači da papa podržava Gotovinu. Oporba komentira da je »lukavi« Račan, uz Titovu sliku, htio osigurati glasove Titovih pristaša. Po anketi »Večernjeg lista«, Tito je proglašen najpopularnijim Hrvatom svih vremena.
Održana je i 288. viteška igra »Alka«, koja je posljednjih 12 godina bila mjesto ne samo viteškog već i političkog nadmetanja i ubiranja i gubljenja političkih poena. Vrhunac je bio prije dvije godine kad je alkarski vojvoda izvrijeđao presjednika Republike Stjepana Mesića i aktualnu vlast i od tada predsjednik nije pokrovitelj Alke, već je to »puk Sinja i Cetinske krajine«. Alkari koji su trčali Alku za Habsburgovce, Karađorđeviće, za Tita i Tuđmana ne pristaju na isti odnos s današnjim vlastima. Tako u svečanoj loži nije bilo službenih predstavnika vlasti, kao ni stranih diplomata. Bili su čelnici oporbenih stranaka, Ankica i Miroslav Tuđman, Ante Norac, otac Mirka Norca, koji i dalje nosi titulu alkarskog vojvode, iako se nalazi u zatvoru, nepravomoćno osuđen na 12 godina zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Gospiću 1991. godine. Nagrada od 35.000 kuna za pobjednika Alke bit će uplaćena u Fond za obranu Mirka Norca. Ipak, kažu da je ovogodišnja Alka prošla bez politike.
Obilježen je i državni blagdan – Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, na dan kad je 1995. oslobođen Knin. Godinama se govori da taj praznik treba svečanije obilježiti. No, ljeto je, vrijeme odmora. Tako se, uz središnju priredbu u Kninu, sve svede na polaganje vijenaca na grobove i spomen-obilježja Domovinskog rata, na prigodne izjave i podsjećanja na poginule i nestale branitelje. Teško je reći kakva bi proslava bila dovoljno dobra, pogotovo za obitelji stradalih. g
