Arhiv tekstova
Magnet za turiste
Stoto putovanje pape Ivana Pavla II. dogodilo se kada je Sveti Otac posjetio Hrvatsku. Kakva je bila organizacija, koliko se svijeta okupilo, kao i gdje je sve Sveti Otac ranije bio i koga je proglasio Blaženim ili Svecem, to već znamo iz medija. No, ono što mnogi ne znaju i što se često ljudi pitaju, jest – što je papinska švicarska straža?
Kada turisti dođu u Vatikan, naravno da ih najviše zanima Sveti Otac, kojeg mogu vidjeti eventualno na balkonu Castel Gondolfa ili u najboljem slučaju kad služi svetu misu u Bazilici sv. Petra ili ispred nje. Ono što drugo po redu zanima turiste svakako je vojska švicarske straže, koju svakog dana fotografiraju na tisuće posjetitelja Vatikana.
UVJETI ZA SLUŽBU: Dužnosti švicarske straže opisane su u prvom članu Uredbe od 6. svibnja 1959. godine. Švicarska straža je provjerena elitna satnija kojoj je povjerena zaštita osobe Svetog Oca, čuvanje njegove palače i ulaza u Vatikan. Straža također pazi na pogranični promet države Vatikan, te daje savjete hodočasnicima i inim turistima, a također strogo pazi da nitko tko nema dopuštenje ne uđe na teritorij Vatikana. Prigodom liturgijskih obreda, raznih svečanosti, audijencija, posjeta državnih poglavara i ambasadora, održava red i iskazuje počasti.
Za ovaj odgovoran posao moraju se ispuniti specijalni kriteriji. Uvjeti da netko može služiti u švicarskoj straži u Vatikanu su mnogobrojni. Kao prvo, da je aspirant rođeni Švicarac, tj. državljanin konfederacije Helvecije, a traži se također da aspirant bude katolik, te da je u domovini Švicarskoj završio vojno školovanje. Nadalje se zahtijeva da ima dobro zdravlje, što se utvrđuje liječničkim pretragama, da nije oženjen, da rastom nije ispod 175 cm visine, da nije navršio dvadeset i pet godina, te da ima besprijekorno vladanje.
Danas se pored časnika mogu oženiti i dočasnici, a onaj tko postane redovitim vojnikom nakon što ispuni sve uvjete, mora se obvezati na dvije godine službe.
POVIJEST STRAŽE: S povijesnog gledišta to je najstarije vojno tijelo na svijetu. Utemeljeno je već početkom 16. stoljeća, a kao dan utemeljenja slovi 21. siječanj 1506. godine. Toga su dana sto i pedeset naoružanih Švicaraca ušli u Vječni grad, te nastupili na Trgu sv. Petra, gdje ih je primio i blagoslovio papa Julije II. (1503-1513). Istoga dana su i započeli svoju službu.
Najslavniji dan u povijesti švicarske straže jest 6. svibnja 1527. godine, kada je u borbi palo 147 Švicaraca, tj. najveći dio straže u obrani pape Klementa VII. (1523-1534). Ovo veliko krvoproliće je uslijedilo nakon zauzeća i pljačke Vječnog grada od strane njemačkih protestantskih landnehtova ili najamnika koji su bili u službi Karla V., španjolskoga kralja i rimskog cara. Najamnici su šest mjeseci palili i pljačkali Rim. Taj događaj je poznat u povijesti kao: »Sacco di Roma« – pljačka Rima. Tom prilikom je uništeno i zapaljeno više rimskih crkvi. Bogoslužje se nije obavljalo niti u jednoj crkvi u Rimu punih šest mjeseci. Uništen je i veliki broj dokumenata vatikanskog arhiva, jer su njemački vojnici bacali dragocjene dokumente kao stelju pod konje. Glavni stan neprijateljske okupacijske vojske bio je u Vatikanu, dok je Bazilika sv. Petra pretvorena u štalu. Iako je neprijateljska vojska bila nadmoćnija, malena ali hrabra satnija Švicaraca uspjela je omogućiti papi da se zajedno s četrdeset i dva Švicarca skloni u Anđeosku tvrđavu. Na spomen tog slavnog dana 6. svibnja svake godine vrši se prisega mladih vojnika novaka u švicarsku stražu.
ATRAKTIVNE ODORE: Turiste i hodočasnike uvijek privlači vojnička odora švicarske straže. Njihova odora je u crveno-žuto-plavim bojama. To su heraldičke boje plemstva Medici, iz kojega potiče i papa Klement VII. Švicarska straža je služila četiri pape iz kuće Medici, a oblik i boje današnje odore švicarske straže iste su kao što je to bilo i u 16. stoljeću. Danas švicarska straža ne nosi naoružanje, a mač i koplje koje imaju uza se više služe kao dekor za fotografiranje i paradu, nego za obranu. Prilikom inozemnih posjeta Svetog Oca, švicarska straža je uvijek nazočna i pripravna, ali sasvim diskretna.
Priredio: Paul Katančić Džopa
