Reforma skrbi o mladeži
O reformama se u našem društvu govori najviše s gospodarskog ili pravnog stajališta, a reforme u sferi socijalnih odnosa slabije se uočavaju. Od prethodne dvije kategorije kao da se očekuje da automatski isprave sve nagomilane stvari koje opterećuju društvene odnose. Međutim, upravo socijalni činioci uzrokuju krize, pa je potrebno utjecati i uskladiti te tokove. Pitanje je hoće li reforma školstva rezultirati pravom promjenom u svijesti učenika i utjecati da mlade generacije na skladniji i napredniji način dožive svoju okolinu.
No, da ne moraju svi problemi čekati nekog drugog da se njima počnu baviti, pokazuje primjer pokrajinskih vlasti. Naime, u izradi je Akcioni plan politike za mlade u Vojvodini, na kojem radi Pokrajinsko tajništvo za sport i omladinu u partnerstvu s Omladinskim savjetom Vojvodine.
KONFERENCIJA: Još je koncem prošle godine održana konferencija na ovu temu uz prisustvo preko 150 sudionika iz oko 80 organizacija, s ciljem da se napravi presjek trenutačnog položaja mladih u Vojvodini, analiza problema s kojima se najčešće susreću, formulira procedura za rješavanje tih problema, te izrade preporuke državnim institucijama za financiranje vladinih i nevladinih organizacija i projekata koji će ih rješavati te realizirati naznačene korake i faze u procesu rješavanja problema.
Ovim akcijama se želi iskazati jasno i dugoročno opredjeljenje u stvaranju socijalnih, obrazovnih, kulturnih, materijalnih, političkih i drugih uvjeta za trajnu dobrobit mladih te njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u aktivnostima u Vojvodini. Radna verzija politike za mlade u Vojvodini izrađuje se na konferencijama, radnim skupinama, promocijama i predstavljanjima, a završava utvrđivanjem konkretnih mjera.
Radne skupine su analizirale stanje i probleme položaja mladih u Pokrajini, formulirale procedure za rješavanje tih problema, izradile preporuke državnim institucijama za financiranje vladinih i nevladinih organizacija i projekata koji će se baviti rješavanjem tih stvari. Oblasti kojima su se bavile radne skupine su: zapošljavanje i poduzetništvo, ekologija i održivi razvoj, informiranje i mobilnost, kultura mladih i slobodno vrijeme, aktivno sudjelovanje mladih u društvu, volonterski rad i izgradnja civilnog društva, naobrazba i informatizacija, socijalna politika prema mladima, zdravstvena zaštite i reprodukcijsko zdravlje, te financijsko-zakonodavno-pravna oblast.
DOKUMENT: Svaka skupina je pored koordinatora imala eksperte iz spomenutih oblasti i zainteresirane sudionike. Upravo su u tijeku javne rasprave o pripremljenim dokumentima. Radna verzija politike za mlade u Vojvodini bazirana je visokim društvenim vrijednostima. Primjerice, kod naobrazbe se napominje da je zamišljeno kao razvoj ukupnih potencijala ličnosti usklađene s društvenim potrebama, te životnog procesa stjecanja znanja, vještina i stavova s ciljem da mladoj osobi omogući da prepozna i ostvari svoje afinitete i potrebe te postane autentična i samostalna ličnost u okviru društva.
Dokument ulazi i u to da naobrazbu sagledava kroz prizmu formalne, životne i neformalne naobrazbe. Nadalje stoji da su prijašnje vlade svoju energiju usmjeravale očuvanju sistema onakvim kakvi su bili iz perioda socijalizma, a da je raslojavanje i osiromašenje društva te ekonomska nestabilnost stvorila poremećen sustav vrijednosti u kojem obrazovni sustav nije usmjeravao djecu i mlade k njihovom istinskom razvoju i perspektivama.
Formalna naobrazba pati od problema da pojedincu ne pruža prostor za osobni napredak i razvoj, ne usmjerava mlade i ne nudi mogućnosti za razvoj interesiranja i osmišljavanje slobodnog vremena, stvara veliki jaz i nerazumijevanje između učenika i predavača, a vannastavne aktivnosti su reducirane i nastava ne sadrži integrirane sadržaje kao ni vezu sa stvarnim svijetom i praksom. Istodobno, neformalna naobrazba koja je u stanju boriti se s ovim problemima, ne uživa zasluženi ugled i status, te je i suradnja sa školama slaba.
Smjer rješenja problema se, nakon izvršene analize, traži u prihvaćanju naobrazbe kao životnog procesa s podjednakom važnošću formalnog, neformalnog i životnog obrazovanja, zatim prihvaćanje naobrazbe kao načina postizanja ravnopravnosti u društvu i tolerancije. Podrška reformi školskog sustava i davanje šanse organizacijama koje se bave neformalnim obrazovanje da razviju i obogate svoju ponudu pokrenut će rezultate u tom smjeru.
Zapošljavanje: Društveni faktori utječu na pružanje mogućnosti mladim ljudima za zaposlenje, a ujedno su i nosioci nezaposlenosti mladih. Stupovi društva i suvremene države trebaju omogućiti svojom koordinacijom i radom platformu za rješavanje svih društvenih problema, a samim tim i da zapošljavaju mlade ljude odmah po završenom obrazovnom procesu. Identificirani činioci u tom procesu su: državni organi, državne institucije – tržište rada, ekonomski sektor – privredni i ekonomsko-bankarski sektor, nevladin sektor, omladinske organizacije, državne i privatne institucije formalnog obrazovanja – osnovno, srednje, više obrazovanje. Međutim, uočena je nepovezanost sektora koji predstavljaju noseće stubove problema zapošljavanja mladih u Vojvodini. Nepovezanost Univerziteta sa ekonomijom, neusklađeni planovi sekretarijata sa ekonomskim i nevladinim sektorom kao i drugim institucijama uzroci su mnogih poteškoća.
Problemi se mogu i drugačije definirati. Ruralna (seoska) sredina zahvaćena je nepristupačnošću informacija, te je stvorena apatija. Želja za odlaskom u grad izražena je skoro sto posto, što uzrokuje starenje sela. S druge strane, urbana (gradska) sredina obilježena je socijalnim faktorima sveopće apatije vezane s asocijativnošću, ksenofobičnošću i poremećenim sistemom vrijednosti pojedinca uvjetovanim stambenom nesigurnošću, nezdravim životom te lošim uvjetima života. Moralna destrukcija se navodi kao svojevrsna bolest mladih ljudi, a sociološki faktori se mogu povezati s ekonomskim faktorima u društvu. Samo društvo prepuno sive ekonomije daje uzor za stvaranje pogrešnih idola u društvu (turbo folk generacije, mafija kao model idola).
BUDUĆNOST: Samostalna ličnost trebala bi biti sposobna kreirati svoje mjesto u društvu i buduće vlastito zaposlenje, preuzeti inicijativu odmah po stjecanju potrebnih alata i znanja za samostalan razvoj u društvu. Naobrazbom i njegovanjem poduzetničkog duha omogućilo bi se stjecanje potrebnih znanja i vještina neophodnih za uspješno poslovanje. Razvojem velikog broja vještina kod mladih ljudi omogućila bi se veća vjerovatnoća zapošljavanja mladih. Mladi, kao nosioci razvoja, društvena su grupa s najvećim sposobnostima za usvajanja novih tehnologija. No, prema njima je potrebno transparentno nastupiti i napraviti im dostupne sve prilike, informacije i mogućnosti za razvoj poduzetništva, kao i uključivanje u procese donošenja odluka i programa.
Omogućavanje kreditnih povlastica za mlade koji se samozapošljavaju i otvaraju mala i srednja poduzeća, te kratkoročni i dugoročni krediti bez sumnje bi popravili situaciju.
Sveučilišta bi se morala obvezati da aktivno sudjeluju u stvaranju buduće slike privrednog okruženja. Morale bi se usuglasiti potrebe na kadrovskom i istraživačko-tehnološkom planu između privrede i sveučilišta te srednjih škola.
SOCIJALNA POLITIKA: Ako uzmemo da je socijalna politika predanost i skrb za društvo i društvene interakcije, onda ona definira ciljeve i načine za adekvatno funkcioniranje društva. No, na žalost, ona nije odgovarajuća, te samim tim ne postoji adekvatno prepoznavanje i reagiranje na okolnosti i potencijalne probleme u kojima se nalaze mladi.
Primjerice, mladi roditelji su već samim rođenjem djeteta nužno povučeni ubrzanim odrastanjem i preuzimanje velikih odgovornosti. Tradicionalno shvaćanje obitelji dosta pomaže u razvijanju negativnog stava prema mladim roditeljima, a naročito su na meti samohrani roditelji.
Nadalje, otvoreno postoji pitanje zlouporabe psihoaktivnih supstanci koje se često poistovjećuju s razonodom, zabavom ili trendom. Mladi ih sve češće zlouporabljuju, a adekvatna edukacija nije zastupljena u dovoljnoj mjeri. Ukoliko je ima, ona je zapravo nesustavna, neplanska i diskontinuirana.
Imajući u vidu rano stupanje u prve seksualne odnose, mladi se zatiču fizički i psihički nespremni. Za seksualna edukaciju se može reći da je skoro nepostojeća, a inicijativa mladih najčešće nailaze na osudu i predrasude, te ih nepovoljna društvena klima ne podržava da o tome pričaju i zatraže stručnu pomoć.
K tomu navedimo preuranjene trudnoće uslijed nepripremljenosti mladih djevojaka, čije posljedice mogu biti trajne i nepovoljne za dalji razvoj ličnosti. Istražvači navode da su abortusi stoga česti i da se rade u ilegali.
Razvijanjem adekvatne informiranosti putem škole, medija, vladinih i nevladinih organizacija i prilagođavanjem službe zdravstvene zaštite bi se mogla popraviti ova situacija. Tome bi doprinijela i kontrola medijskih programa, konzultacije stručnjaka, prevazilaženje predrasuda, stereotipa i stigmi kao i financiranje i pomoć ustanovama koje se bave mladima. Ali, kako bi se sve ovo počelo dešavati, još dugo će uvjet svih uvjeta biti entuzijazam i prosvećenost. g