Arhiv tekstova
Prvo tržište, onda proračun
U traganju za što boljim rješenjima za razdvajanje novinarske sfere rada od utjecaja države i njenih organa, novi Zakon o javnom informiranju je predvideo da osnivači javnog glasila ne mogu biti, ni posredno niti neposredno, država ili teritorijalna autonomija, kao ni ustanova, poduzeće ili drugo pravno lice koje je u pretežnom dijelu u državnoj svojini, ili koje se u cjelosti ili djelomice financira iz javnih prihoda, osim ako to nije predviđeno posebnim zakonom, kao što je slučaj sa Zakonom o radiodifuziji.
Skupština Vojvodine, kao što je poznato, osnivač je sedam novinsko-izdavačkih kuća na jezicima nacionalnih manjina (»Ruske slovo«, »Hlas ludu«, »Libertatea«, »Magyar szó«, »Hét nap«, »Hrvatska riječ« i »Them«, te izdavačke kuće koja izdaje vojvođanski dnevnik na srpskom jeziku »Dnevnik« i list »Poljoprivrednik«.
PREPUŠTANJE OSNIVAČKIH PRAVA: Zakonski rok da se Skupština »oslobodi« osnivačkih prava nad ovim institucijama je dvije godine od datuma usvajanja Zakona o javnom informiranju. Naravno da to ne znači i gašenje ovih izdavačkih kuća, jer bi se tako došlo u sukob sa Zakonom o nacionalnim majinama i elementarnim pravom informiranja na materinjem jeziku, ali o tome što to znači i kako će se stvari razvijati bilo je riječi na sjednici Izvršnog vijeća Skupštine Vojvodine održanoj prošlog petka.
U priopćenju sa sjednice dostavljenom medijima ocjenjuje se da u ovom slučaju posebno treba imati u vidu multijezičnost informiranja u Vojvodini, kao i do sada osiguranu razinu ostvarivanja prava na informiranje na materinjem jeziku. Ovo prevedeno na običan jezik znači da ni jedan izdavački projekt koji egzistira u ovom trenutku, a tiče se informiranja na jezicima nacionalnih manjina, neće biti ukinut ili suspendiran. Rješenje je nađeno u prenošenju osnivačkih prava na nacionalna vijeća kod onih poduzeća i ustanova koja se bave informiranjem na mađarskom, slovačkom, rusinskom, rumunskom, hrvatskom i romskom jeziku, dok se za poduzeće »Dnevnik«, koje izdaje dnevni list »Dnevnik« na srpskom jeziku, predlaže privatizacija u skladu s općim pravilima i uz suglasnost Skupštine Vojvodine.
ODGOVORNOST MATIČNIH DR-ŽAVA: Izvršno vijeće je zadužilo Pokrajinsko tajništvo za informiranje da do kraja tekuće godine obavi konzultacije s predstavnicima nacionalnih vijeća i pripremi nacrt odluke o prenošenju osnivačkih prava na nacionalna vijeća manjina. Upravni odbor »Dnevnika« obvezuje se da do 30. studenog 2003. godine sačini plan aktivnosti u 2004. godini usklađen sa Zakonom o javnom informiranju, odnosno, da precizno odredi što će činiti kako bi poduzeće bilo privatizirano.
Transformacija u sferi javnog informiranja ide, kako vidimo, munjevito, a realno je predvidjeti da ide k smanjivanju ukupne količine novca odvajanog iz proračuna za medije na jezicima manjina, a oni će eventualne nedostatke vlastitog proračuna morati popunjavati iz proračuna matičnih država, ali i na tržištu. Ako smo dobro razumjeli neke od izjava pokrajinskog tajnika za informiranje, odluke o dotacijama iz proračuna uzimati će u obzir i pozicioniranost medija na tržištu u odnosu na stvarne mogućnosti tog tržišta. Ne treba pretjerano detaljno poznavati stanje u oblasti medijskog tržišta da bi se znalo da medijima ovo neće biti baš lako. g
