Arhiv tekstova
Sedmi saziv Likovne kolonije »Bunarić«
Na salašu Paje Đurasevića održan je sedmi saziv Likovne kolonije »Bunarić« na kojem su sudjelovala dvadeset i tri likovna umjetnika. U organizaciji Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« ova Likovna kolonija je trajala četiri dana. Na ovogodišnjoj koloniji »Bunarić« sudjelovali su umjetnici iz Subotice, Mađarske, Hrvatske, BiH, Sombora, Sremske Mitrovice, Slankamena, Kovačice, Pivnice, kao i članovi Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo«.
SVEČANO OTVARANJE KOLONIJE: Nakon smještaja gostiju i početka rada likovnih umjetnika koji se odvijao u sjedištu kolonije, u četvrtak 21. kolovoza u 18 sati svečano je otvoren sedmi saziv Likovne kolonije »Bunarić«. Poslije već tradicionalnog posluženja kuhanih kukuruza, predsjednik Organizacionog odbora Likovne kolonije »Bunarić« Josip Horvat pozdravio je sudionike i brojne posjetitelje ove manifestacije, a zatim je istakao kako je kolonija pretposljednja od dvadeset i četiri manifestacije Dužijance kojima se obilježava završetak žetvenih poslova i zahvaljuje Bogu za novi kruh. Uslijedilo je kazivanje pjesme »Čuvarima zemlje« koju je napisala Terezija Davičković, a recitirala Jelena Mlinko, da bi potom mr. Josip Ivanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, proglasio sedmi saziv kolonije otvorenim. »Poštovaoci lijepoga, evo nas ponovno ovdje po sedmi put na ovom dragom mjestu koje samo po dobrome poznajemo. Entuzijasti iz »Bunjevačkog kola« smjelo su ušli u avanturu ostvarenja Likovne kolonije na Bunariću, pa iako je skromno počelo, kolonija je tijekom godina svog postojanja uspjela postati poznati topos u likovnom životu našeg grada«, rekao je među ostalim mr. Ivanović.
Prilikom svečanog otvaranja kolonije, uručena je darovana slika »Krštenje Isusovo« koju je naslikao sudionik kolonije Albert Leš, kao dar Crkvi Isusa radnika u Subotici gdje je kršten Albert Leš, sada živi u Sremskoj Mitrovici. Poklon je preuzeo mr. Andrija Kopilović koji je potom i sam primio na dar sliku »Kapela na Bunariću«, rad slikara Petra Markulčeka iz Češke. U sjedištu kolonije postavljena je dokumentarna izložba fotografija Ljudevita Vujkovića Lamića, tako da je mnoge zainteresiralo da pogledaju fotografije koje bilježe događanja na kolonijama »Bunarić« od prvog saziva koji je održan u periodu 11.do 14. rujna 1997., pa do prošlogodišnjeg saziva, a sudionici i posjetitelji nastavili su druženje i upoznavanje i nakon svečanog otvaranja u prijatnom ambijentu »bilog« salaša Paje Đurasevića. Na tom bijelom salašu koji je najuže tradicionalno vezan za život bunjevačkih Hrvata, u tom »tihom uresu zelenih polja što leži kraj duga puta u sjeni krošnjata duda« po sedmi put je zaživjelo sjedište Likovne kolonije »Bunarić« na kojoj umjetnici stvaraju nešto lijepo, što ne propada.
SLIKARI NA PALIĆU: Drugog dana ovogodišnje kolonije »Bunarić« sudionici saziva su svoja djela stvarali na Paliću, razmješteni u prirodi duž obale jezera. Stjepan Albot, gost kolonije iz Novog Slankamena, rekao je sljedeće o svojim prvim dojmovima, dok je slikao odabrani pejzaž: »Prvi put sam ovdje, a smatram da bi ovakvih susreta trebalo biti još i više, jer oni njeguju likovni život. Član sam uprave HKP »Stjepan Radić« i kako sada postoje osnovni uvjeti za rad nakon što smo uspjeli obnoviti našu salu, nadam se da ćemo uspjeti oformiti i likovnu sekciju«. Vesna Orčić, članica Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« koja je malo podalje radila u pastelu sliku predela, istakla je u kratkom razgovoru kako je za nju kolonija važna, jer tijekom saziva susreće druge slikare od kojih može mnogo da nauči, dok je István Molnár koji je stigao na koloniju iz Mađarske, rekao kako je za njega najdragocjenije što se na koloniji počeo upoznavati s kulturom bačkih Hrvata. Subotičanka Đurđica Orčić je kao i većina sudionika kolonije naglasila kako je za nju najvažnije upoznavanje s drugim slikarima zbog prenošenja iskustva, jer upravo brojni kontakti doprinose poboljšanju kvalitete rada, što je po njenim riječima bilo karakteristično i za kolonije slamarki u Tavankutu na kojima je ranije učestvovala. Slikar Jan Glozik iz Kovačice, koji prvi put sudjeluje na koloniji »Bunarić«, rekao je:»Lijepo mi je što najzad nisam u ateljeu, jer ovdje radimo vani u prirodi. Imam iza sebe dvadeset i pet samostalnih izložbi, a upravo je u tijeku moja izložba u Bačkom Petrovcu. U Kovačici, odakle dolazim, postoji galerija koja je odlično posjećena, što se postiže kroz turističku ponudu. Bio sam ove godine na likovnoj koloniji u Igalu, ali ovo je nešto sasvim drugo, jer taj salaš gdje je sjedište kolonije zaista ima jednu specifičnu atmosferu i to je potpuno novo iskustvo za mene«.
Nakon završenog cjelodnevnog rada slikara na Paliću, navečer je povjesničarka umjetnosti Olga Šram održala predavanje o likovnim kolonijama u Vojvodini. Na salašu Paje Đurasevića, pred sudionicima kolonije i posjetiteljima, Olga Šram je govorila o fenomenu rada u likovnim kolonijama, od prvih kolektivnih stvaralačkih radionica okupljenih slikara radi slikanja u prirodi i osnivanja čuvene kolonije u Nagybanyi (danas Baia Mare u Rumunjskoj), davne 1896. godine, pa do osnivanja senćanske kolonije 1952., i umjetničke kolonije u Bačkoj Topoli 1953. godine, nakon čega su počele nicati brojne likovne kolonije u Vojvodini jedna za drugom. »Kolonije su inspirativne i potrebne stvaratelju kao stimulans i komunikacija koja potječe kreativnost, a dobro je i što nastali radovi ostaju na različitim mjestima, pa se tako formiraju i različite zbirke. Da bi jedna kolonija imala vitalnost potrebna je aktualnost i sluh za svoje vrijeme, jer kolonija mora imati izražaj svoga vremena, a dokaz toga vremena su slike koje nastaju«, rekla je Olga Šram tijekom svoga predavanja, dok je književnik Vojislav Sekelj napomenuo u razgovoru nakon završenog predavanja kako bi bilo dobro da Likovna kolonija »Bunarić« dobije i jednu kritičku dimenziju, što bi se moglo ostvariti pozivanjem povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara na sljedeći saziv.
BUNJEVAČKI BLUES: Trećeg dana sedmog saziva kolonije »Bunarić« slikari su stvarali na Ludoškom jezeru, dok je navečer u 19 sati predstavljeno drugo, prošireno izdanje knjige poezije Tomislava Žigmanova »Bunjevački blues«. O poeziji Tomislava Žigmanova govorio je recenzent knjige mr. Andrija Kopilović, koji je u svom izlaganju rekao kako već samim naslovom knjiga želi biti izazovna poruka, a u daljem tijeku svoga osvrta mr. Kopilović je istakao da se i pored osjećaja boli i tuge koji su sadržani u mnogim stihovima knjige i »unatoč tamnog oblaka, pojavljuje se i svijetla zraka sunčeva, koja obasjava vrijednote vjere, te ljepote i bogatstvo zemlje, kao i ljepote samog življenja, usprkos lažnim vrijednotama«. Potom je mr. arh. Ante Rudinski, čiji crteži obogaćaju knjigu »Bunjevački blues«, govorio o nastanku tih crteža koje je oblikovao dok je iščitavao pojedinačne pjesme prema redoslijedu njihova nastanka u periodu rađanja ove knjige poezije. U daljnjem tijeku programa Zlatko Romić je pročitao nekoliko dijelova iz svoga »Tolmača« koji se u knjizi pojavljuje kao pojašnjenje dijalekta, a koji je napisan kombinatorikom jezične igre i humora, dok je na koncu programa sam autor pročitao nekoliko pjesama iz svoje knjige. Nakon ove uspjele i posjećene književne večeri nastavilo se spontano druženje pod ambetušem salaša do kasno u noć. Bila je to i prilika za kratak razgovor s Vesnom Grudler, gošćom kolonije iz Osijeka, koja je članica društva slikara amatera »Likar« koje ima tradiciju od trideset godina. Vesna Grudler slika u tehnici akrila, akvarela i pastela, a u svibnju ove godine je imala prvu samostalnu izložbu u Osijeku. »Kada smo završili rad na Paliću rekla sam – idemo kući na salaš. Mislim da to što sam rekla da idemo kući, dovoljno govori koliko se dobro osjećam u atmosferi ove likovne kolonije«, rekla je gošća iz Osijeka.
IZLOŽBA Novih RADOVA: Prilikom svečanog zatvaranja sedmog saziva Likovne kolonije »Bunarić« 24. kolovoza, posjetitelji su mogli vidjeti izložene radove koji su nastali tijekom rada kolonije. Josip Horvat se zahvalio sudionicima i rekao da se »istrajavanje u stvaranju« kao moto Dužijance odnosi i na koloniju »Bunarić«, a prisutne je podsjetio i na slikara i likovnog pedagoga Stipana Šabića (1928. -2003.), koji je bio inicijator osnivanja kolonije »Bunarić«. U programu prilikom zatvaranja kolonije nastupili su recitator Filip Čeliković, te Franjo i Kristina Vojnić Hajduk, koji su interpretirali klasične skladbe na violinskim instrumentima, a povjesničarka umjetnosti Olga Šram je tom prilikom kako improviziranu postavku karakterizira raznolikost motiva i da tek predstoji sagledavanje nastalih radova, dok je predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Lazo Vojnić Hajduk rekao o nastalim slikama da su one autentično znakovlje poput rukopisa koji izražava zavičajnu utemeljenost i maštovitost, te da je kolonija »Bunarić« evidentno uspjela. Nakon svečanog zatvaranja kolonije, zadovoljni domaćin Pajo Đurasević je u kraćem razgovoru istakao kako voli raditi pionirski posao. »Stipan Šabić je bio idejni tvorac kolonije, dok sam ja materijalno pomogao tu ideju. Mislim da ova kolonija daje poticaj talentima, a pored svog osobnog života, uvijek sam nastojao da nešto dam i ovoj sredini u kojoj živim«. Također vidno zadovoljan Josip Horvat zadužen za organizaciju kolonije rekao je kako smatra da je sedmi saziv kolonije uspio. »Sto i osam radova koji su nastali tijekom rada kolonije kvalitetom opravdavaju ovaj saziv, a novina je na koloniji pojava primijenjene umjetnosti. Instaliran je »stan«, razboj na kojem su nastale krpare. Novonastale slike bit će pohranjene u riznicu Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo«. Tijekom ove kolonije naš Likovni odjel je pozvan na gostovanje u Slankamen, a također i u Pivnice i Kovačicu, gdje ćemo sudjelovati na likovnim manifestacijama. Za sve vrijeme trajanja kolonije »Bunarić« bilo je zaista divno druženje«, rekao je Josip Horvat, dok su brojni posjetitelji gledali nastale radove koji su bili izloženi na čardaku salaša u sjedištu kolonije »Bunarić«. g
