Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

SU­KOB S ME­DI­JI­MA – PUT U PO­RAZ
Točno je da sam u više navrata branio »Feral Tribune« i to u razdoblju kada ih se putem naknada štete željelo zatrti i iscrpiti kao nezavisni medij. »Nacional« sam zastupao jer te novinare poznajem godinama. U situaciji kada od mene traže da tužim novinara prvo stranci sugeriram da ozbiljno promisli. Možete to ocijeniti licemjernim, ali puno više volim braniti novinare nego ih tužiti, a osim toga, čisto pragmatično tvrdim da to nije pametno jer u sukobu s medijima nikada ne možete pobijediti. Možete pobijediti u određenom predmetu, no to će vam se vratiti prije ili kasnije, pa makar bili i najčišća osoba na svijetu. Stoga je moj savjet političarima da ne ulaze u okršaj s novinama bez velike potrebe. Čedo Prodanović, odvjetnik, »Novi list«, 18. kolovoza 2003.

 

PO­ZI­TIV­NA DIS­KRI­MI­NA­CI­JA
Preovlađujuća je ocjena da je zaštita prava manjina u zemlji po najvišim europskim standardima i nadam se da to misle i manjinske zajednice u Srbiji. Savezni Zakon o pravima manjina dobio je sve pohvale od strane najkompetentnijih europskih institucija. U tijeku je konstituiranje nacionalnih savjeta i to je već učinilo 11 manjinskih zajednica. Nakon toga slijedi konstituiranje Savjeta nacionalnih manjina na razini državne zajednice. Novi Ustav Srbije i izborni zakon otvoriti će mogućnosti da nacionalne manjine lakše i više participiraju u političkom životu. Vjerujem da neće biti međustranačkih nesuglasica oko potrebe da se nova pozicija manjinskim zajednicama omogući preko većinskog izbornog sustava, ili kroz takozvanu »pozitivnu diskriminaciju« u okviru proporcionalnog sustava. Zoran Živković, premijer Republike Srbije, »Bratstvo«, niško glasilo na bugarskom jeziku, izvor »Danas«, 22. kolovoza 2003.

 

SVU­GDJE TU\IN
Srpskih provokacija bilo je više prošle godine nego ove. Kad sam jedne prijavio što su se pijani derali da je »ovo Srbija«, sutradan mi je na autu ostrugana boja. Naprosto, ovdje nismo dobrodošli. Ne osjećam se da smo u Hrvatskoj, ne živimo opušteno. Osjećamo se ugroženo sa svih strana. Samo da nisam više među Srbima. I ovako nas pritišću, što će biti dogodine kad ih se vrati još više? Nas je sada manje od sto, njih oko tisuću. Istina, nitko me ne tjera iz stana, ali morat ću počet plaćat stanarinu. A kako ću, odakle mi novci… Vlado Kasalo, 80-postotni vojni invalid iz Bugojna, naseljen u Srbu, »Slobodna Dalmacija«, 22. kolovoza 2003.

 

SRAM­NI BO­RA
I ustaše i četnici su oduvijek pripadali istoj internacionali. Osobno sam uvjeren da je Bora Čorba jedan od najznačajnijih rockera bivše Jugoslavije, po kvaliteti daleko iznad Bajage ili Balaševića, ali njegovo ponašanje za vrijeme rata bilo je naprosto sramotno. Ne mislim da je moralno opravdano pozivati danas takvog autora u Hrvatsku. U odnosu na »Boru ratnika«, Thompson je »gnjili liberal«. Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a, »Novi list«, 22. kolovoza 2003.

 

SMI­JE[AN PJE­SNIK
Bora će vjerojatno doći i eventualni ekscesi, ako se dogode, njemu će dati marketinška krila. Pravilo da glazbenici i glazba ne poznaju granice treba važiti za sve pa tako i za Boru Čorbu. On je dobar i smiješan pjesnik koji ne piše iz sebe, već iz naroda. Raspadom Jugoslavije on je počeo pisati iz srpskog naroda i normalno je da je to ostalima čudno i na to se jednostavno trebamo naviknuti. Jura Stublić, vođa grupe »Film«, »Novi list«, 22. kolovoza 2003.

 

BO­RI­NI OBO@AVA­O­CI
Bora Čorba danas je zapanjujuće slušan među mladim ljudima i to nas je ponukalo na ovaj poslovni potez, jer imamo informacije da je na njihovom nedavnom koncertu u Ljubljani većinom prevladavala hrvatska publika. Mislim da su sazrele prilike da se i taj koncert održi, bez obzira na neke insinuacije iz prošlosti i da će dvorane u spomenutim gradovima biti krcate, te smo stoga u intenzivnim pregovorima. Raspitali smo se u MUP-u i protiv njega nema podnesene ni jedne prijave, tako da može slobodno doći. Ako mogu Balašević, Bajaga i »Električni orgazam« pjevati po Hrvatskoj, može i Bora Čorba. Milan Savanović, direktor agencije »Alfaton«, organizatora koncerata srbijanskih narodnjaka po Hrvatskoj, »Novi list«, 22. kolovoza 2003.

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika