Arhiv tekstova
Nagrada kao motiv za daljnji rad
Predškolska ustanova »Naša radost« iz Subotice dobitnik je ovogodišnje nagrade grada »Pro urbe« za višegodišnji doprinos i društvenu angažiranost na polju odgoja djece predškolskog uzrasta.
Ispred kolektiva nagradu je primio direktor »Naše radosti« Jašo Šimić, defektolog po struci i dugogodišnji radnik u odgajanju i obrazovanju djece.
4Ustanova na čijem ste čelu dobila je prestižnu nagradu povodom dana Subotice. Kako bi ste prokomentirali ovu izuzetnu čast?
Nastojim da na osnovu svojih znanja i struke kojom se bavim maksimalno doprinesem razvoju zajednice kojoj pripadam. Nadam se da sam na neki način uspio prenijeti svoja iskustva u rad ustanove na čijem sam čelu, pa je i nagrada plod zajedničkog rada u službi zajednice kojoj pripadamo. Osobno se osjećam ponosnim i sretnim i nastojat ću da i dalje nastavimo u započetim smjernicama.
4U skladu s demokratskim promjenama, hrvatsku zajednicu interesira mogućnost otvorenja predškolskih odjela na hrvatskom jeziku. Ima li indicija da bi se, već u skorije vrijeme, mogli upisati prvi mališani?
Za sada imamo u Tavankutu čisto hrvatsku grupu, dok u drugim sredinama, poput Ljutova ili Male Bosne, postoje svojevrsne mješovite grupe koje su formirane prema procentualnoj zastupljenosti naroda u tim sredinama. U Subotici postoji vrtić na hrvatskom jeziku »Montessori«, koji drže časne sestre, a mi smo, kao ustanova, ukoliko bude izražena ozbiljna inicijativa za formiranje grupe na hrvatskom jeziku, spremni oformiti odjel na hrvatskom.
4Postoji li, prema zakonskoj regulativi, određeni broj (minimalni) djece za formiranje odjela na materinjem jeziku?
Zakonski gledano minimum je negdje oko petnaestak djece, ali su nadležni iz Ministarstva vrlo fleksibilni, pogotovo po pitanju prigradskih sredina u kojima često nema ukupno toliko djece predškolskog uzrasta. Prilikom upisa roditelji imaju mogućnost, popunjavajući potrebne formulare, navesti na kojem bi jeziku željeli da njihovo dijete pohađa predškolsku nastavu.
4Hoće li promjena sustava osnovnog školovanja (devet godina) utjecati na promjene u predškolskom programu rada?
Ne. Mi radimo po osnovama programa koji je donesen 1996. godine, koji ima dva modela. Jedan je potpuno otvoreni, dok drugi posjeduje određene modifikacije u skladu sa zakonskom regulativom i specifičnim mnogonacionalnim sredinama.
4Koliko su zadovoljene potrebe za zabavištima (predškolski uzrast), a koliko za obdaništima (vrtići za manju djecu)?
Odgoj predškolske djece je 100 posto zadovoljen prema potrebama budućih školaraca, dok je kod vrtića taj odnos zadovoljen negdje oko 40 posto, što je i razumljivo jer većina djece nižeg dobnog uzrasta više boravi na kućnom čuvanju.
4Kakvi su planovi glede budućeg rada nagrađene ustanove?
Nastojimo sva dostupna materijalna sredstva iskoristiti u renoviranje i proširenje prostora za rad s djecom, pogotovo po pitanju nabavke novog namještaja, opreme i osnovnih sredstava za rad. Osobito u starijim objektima poput objekta u ulici Čikoš Bele koji radi već 160 godina.
4Na koncu, kao djelatnik koji ima uvid u natalitet, kakvi su ovogodišnji pokazatelji?
Na žalost, trend opadanja nataliteta kod nas se i dalje negativno nastavlja. Ove godine je to u brojkama izraženo - 6 posto, ali i pored toga ćemo uspjeti zadržati broj djece koja pohađaju naše grupe, a to je između 3.800-3.900 mališana, dok je realno broj djece, po rođenju, manji za 400 novorođenih. g
