Arhiv tekstova
Prosvjedi samo »zamrznuti«?
Dio kriznog štaba seljaka subotičke općine, koji je tijekom srpnja i kolovoza organizirao prosvjede zahtijevajući saniranje štete od suše, najavljuje ponovno aktualiziranje ovog problema, jer su poljoprivrednici nezadovoljni krajnjim ishodom i načinom dogovorene pomoći. Blaško Kopilović, jedan od članova toga štaba, i direktor Zemljoradničke zadruge »Zrno«, kaže da su s posljednjeg sastanka tog dijela kriznog štaba upućeni zahtjevi da Vlada preispita svoju odluku o raspodjeli, ali i izvještaje općinskih komisija o visini štete u pojedinim općinama. Problem je, naime, neočekivano »pojavljivanje« na tom spisku regija u kojima je navodno zabilježen vrlo visok procent štete od suše, ali koje su do sada uglavnom šutjele.
»Ako je netko ustvrdio tek u kolovozu da ima štete, onda mu to ne treba priznati, jer je on do tada očito imao rješenje za taj problem. Mi nismo imali rješenje, i zato smo još u svibnju insistirali da država reagira i priskoči u pomoć, kaže Kopilović. Zato zahtijevamo da se te stvari raščiste. Ako se ispostavi da zaista ima ovoliko štete u cijeloj Srbiji, onda 2,5 milijarde koliko je Vlada odobrila nije dovoljno. Tada je nužno da se iznađu sredstva i za to, kako bi se šteta mogla sanirati malo ozbiljnije.«
VIŠEKRATNO UMANJENJE: Prema sadašnjim iznosima pomoći, kada se cjelokupna suma podijeli na sve koji se nalaze na spisku oštećenih općina, poljoprivrednici mogu očekivati oko 500 kilograma pšenice po hektaru ili čak i manje. To je praktično nekoliko puta umanjen iznos za koji su se nezadovoljni seljaci zalagali na početku protesta.
»Vlada je najprije ponudila 40 milijuna dinara, pa zatim 80, dok se nismo dogovorili o 2,5 milijarde. Bez obzira što je i to bilo daleko od naših zahtjeva, i što je na kraju ispalo da će se pomoć davati u sjemenskoj pšenici i umjetnom gnojivu, mi smo pristali na nekakav kompromis. Međutim, tada se desilo ono na što smo još ranije upozoravali – da će se na to prikačiti »i rus i kus«, te da će svatko tko je spreman zakleti se da je imao sušu, dobiti pravo na pomoć, kaže Kopilović. Činjenica je da jedan od prvih koji je počeo »mutiti« stvar bio pokrajinski tajnik za poljoprivredu Igor Kurjački. Kada je vlada odlučila o pomoći, on je tada počeo priču kako pomoć treba razdijeliti po hektaru ukupne površine, ili po predanoj količini pšenice – a to znači da će onaj tko je imao tri tone dobiti još jednu, pa će imati četiri, a onaj tko je imao 500 kilograma dobit će još sto, pa će tako imati šesto kilograma. Dakle, tko ima veći prinos, dobit će više odštete. To je zapravo jedan nonsens.«
POLITIČKA POZADINA: U subotičkoj općini zastupaju prijedlog da se raspodjela mora izvršiti po hektaru zasijane površine, što je po njihovom mišljenju lako utvrditi putem katastra, ili zadruga. Po njihovom mišljenju, nova metodologija i nove općine na spisku za pomoć su samo posljedica namjere da se čitava situacija sa sušom iskoristi u političke svrhe.
»Izgleda da jedan dio odgovornih razmišlja o seljacima samo onda kad im trebaju za glasanje. I to je sav program što se sela tiče. To je katastrofa, komentira Kopilović, istodobno spominjući da se i prilikom prosvjeda seljaka pojavljivalo više onih koji su željeli to iskoristiti upravo za političke poene. »Naše aktivnosti na rješavanju problema suše počele su još u svibnju. Seljaci okupljeni oko zadruga ‘Salaš’, ‘Stovet’, ‘Zrno’, održali su dvadesetak sastanaka, i onda smo uključili Udruženje seljaka koje vodi Kiš Arpad. On je prosvjed dobro vodio, mi smo zadovoljni njegovom ulogom, sve dok se u to nisu umiješale snage koje su željele protest politički iskoristiti. Razni su se tipovi nametali, čak je i Otpor imao želju da se uključi. Mi smo rekli: Hvala lijepa što nas želite podržati, ali mi ne bismo to podizali na političku razinu.«
Neki novi prosvjedi, za sada, čini se, nisu aktualni, jer je sjetva na pragu, jesenski radovi već praktično počinju, i rijetko bi se tko od poljoprivrednika odlučio zanemariti svoje obaveze i izići na ceste, s neizvjesnim ishodom takvoga prosvjeda. Međutim, kako napominje Josip Anišić, jedan od članova kriznog štaba, i direktor zemljoradničke zadruge »Salaš«, iako su seljaci pristali prihvatiti ponuđenu količinu pšenice koja je određena vladinom programom pomoći, oni zadržavaju pravo nastavljanja dogovora i pregovora s vladom, te će prepiska s njom o ovom problemu biti nastavljena. Na prvo njihovo pismo još uvijek nema odgovora, ali ono svakako neće biti posljednje, jer je na nedavno održanom zboru velik broj prisutnih ispoljio nezadovoljstvo krajnjim raspletom prvog prosvjeda. Ovakva pomoć koja će na koncu stići do njih nakon svih pregovora u suštini nema nikakve svrhe, smatraju poljoprivrednici.
V. Laloš
