Arhiv tekstova
I suncokret podbacio
Berba jesenskih usjeva ove je godine počela znatno ranije nego što je to uobičajeno, pa se do kraja tjedna može očekivati da će biti završena žetva suncokreta.
»Ono što zabrinjava je da su ostvareni relativno mali prinosi suncokreta – od 1 do 1,5 tone po hektaru. To je značajan podbačaj čak i kod ove kulture koja je vrlo otporna na stresne uvjete, u prvom redu na sušu i visoke temperature. Podbačaj je na razini od 40 posto pa čak i 50 posto, što ovisi koji kriterij se uzima, jer niski prosječni prinos bilježi se posljednjih nekoliko godina dijelom zbog loših klimatskih uvjeta, ali i vrlo malih sredstava koja se ulažu u proizvodnju. S druge strane osobito je ova godina, s visokim temperaturama i nedostatkom padavina utjecala na drastično smanjenje prinosa«, kaže Mirko Ostrogonac, član Izvršnog odbora SO zadužen za poljoprivredu.
Prema evidenciji općinskog stožera za praćenje jesenskih radova na teritoriju općine zasijano je nešto više od 15.000 hektara pod suncokretom, a kukuruza na 30.764 hektara.
Berba kukuruza je također počela znatno ranije, oko tri tjedna od uobičajenog, a jedino dobro u svemu tome je da će biti na vrijeme oslobođene površine za jesensku sjetvu žita i ostalih kultura.
»Sve je to slaba utjeha s obzirom na probleme koji će ovako veliki podbačaj proizvodnje svih ratarskih kultura ostaviti, osobito na stočarsku proizvodnju i na ukupno poslovanje poljoprivrednih gazdinstava. I dalje je veoma malo vlage u zemljištu i za sada još nema povoljnih uvjeta za njegovu obadu. Zbog stvrdnutosti zemlje i grudvi nije moguće ostvariti povoljnu strukturu zemljišta tako da dok ne bude nekih ozbiljnih kiša praktično se i ne preporuča forsiranje obrade zemljišta za sjetvu jesenjih kultura. Za ovogodišnji rod kukuruza također se može reći da je prepolovljen, a u nekim slučajevima čak i više od toga. Osobito na usjevima gdje nije bio eliminiran korov, ali čak i kod besprijekorne čistoće imamo visok postotak jalovih biljaka koje nisu donijele klip i visok postotak zakržljalih klipova, ali malu težinu zrna i težinu ukupnog klipa na onim biljkama koje su formirale naizgled redovan klip. Kao i kod ovogodišnjeg roda pšenice situacija je drastična, nisu postojali ni približno normalni uvjeti za fiziološki razvoj i formiranje prinosa. Ova godina će ostati zabilježena kao vrlo negativna, jer i u ranijih godina se dešavalo da suša umanji prinos strnih žita, ali su onda jesenske kulture imale nešto bolje uvjete, ili se dešavalo obrnuto. Međutim ova godina po svojim razornim i drastičnim utjecajem na razvoj biljaka je nadmašila i 1992. koja je do sada bila jedna od najdestruktivnijih za ostvarenje prinosa u posljednjih 50 godina«, kaže Mirko Ostrogonac.
S. Mamužić
