Arhiv tekstova
Crkva štiti slobode pojedinca i naroda
Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. godine u Rijeci, od oca Ivana i majke Dinke rođene Valković. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Klasičnu gimnaziju završio je u Pazinu, a bogoslovske studije pohađao u Rijeci, Zagrebu i Rimu. Teologiju je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Postigao je diplomu magistra teologije u dogmatskoj specijalizaciji. U Rimu, na Lateranskom sveučilištu, studirao je crkveno pravo i postiže diplomu licencijata iz crkvenog prava. Zaređen je za svećenika 29. lipnja 1975. godine u Krku. Vršio je službe: biskupskog tajnika od 1975. do 1976., župnog vikara u Malom Lošinju od 1976. do 1978., ponovno biskupskog tajnika u Krku od 1978. do 1979., kancelara Biskupskog ordinarijata 1986-1987., generalnog vikara Krčke biskupije od 1987. do 1989. godine. Od 1988. do 1997. godine profesor je crkvenog prava i dogmatske teologije na Teologiji u Rijeci.
Imenovan je biskupom 10. svibnja 1989. godine, a za biskupa zaređen je 25. lipnja 1989. godine. Obavlja službu biskupa koadjutora krčkog od 25. lipnja 1989. do 14. studenoga 1989., kada postaje dijecezanski biskup krčki. Obavlja dužnost apostolskog administratora Riječko-senjske nadbiskupije od 5. lipnja 1996. do 22. studenog 1996. godine. Zagrebačkim nadbiskupom imenovan je 5. srpnja 1997. godine, a službu zagrebačkog nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada 1997. godine. Potpredsjednik je Vijeća europskih biskupskih konferencija, član je Papinskog vijeća za laike, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Posinodalnog vijeća Druge izvanredne sinode za Europu te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.
HR: Preuzvišeni nadbiskupe, predstavite nam ustroj Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj.
U Hrvatskoj sada imamo 15 biskupija, odnosno 14 biskupija i Vojni ordinarijat. Katolička crkva je podijeljena u tri crkvene pokrajine: Zagrebačku, Riječku i Splitsku, a tu je još Zadarska nadbiskupija, koja nije u sastavu niti jedne crkvene pokrajine. U Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, ima 87 posto katolika, tako da su katolici u velikoj većini.
HR: Kakva je, po Vašem mišljenju, uloga Katoličke crkve u očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata?
Katolička crkva ima svoju specifičnu ulogu koja je ista posvuda. Katolička crkva štiti čovjeka kao pojedinca i obitelj kao osnovnu stanicu društva, a time je ona i u službi naroda. Ona u tom vidu čuva na stanoviti način sve one pozitivne vrijednosti u narodu u kojem djeluje. U tom smislu možemo reći da je Katolička crkva i kroz povijest, a i sada, na stanoviti način oblikovala identitet hrvatskog naroda.
HR: Potpredsjednik ste Vijeća europskih biskupskih konferencija. Kakvo je Vaše mišljenje i koliki je značaj navođenja kršćanstva u novom Ustavu Europe?
To je konstitucija koja se još uvijek stvara. Ona nije završena, ima različitih projekata i prijedloga. S jedne strane se osjeća tendencija koja ne želi spomenuti kršćanstvo i vjeru u konstituciji, a s druge strane, ima onih koji smatraju da je to atak na istinu.
Naime, to jest pitanje istine. Ako je kršćanstvo prisutno u Europi, ako je kršćanstvo duboko u korijenima Europe, onda spomenuti to znači priznati istinu. No postavlja se pitanje zašto neki nastoje prešutjeti istinu.
HR: Sveta Stolica ima i svoja gledišta o angažiranju katolika u raznim profesionalnim poslovima, poput novinarstva. Što se u tim dokumentima ističe?
Papa je izdao više dokumenata, dakako i o medijima. On zapravo daje veliku važnost medijima u današnjem društvu. Ono što možemo zaključiti iz svih njegovih govora i dokumenata jest da Papa poziva ljude koji djeluju u medijima da budu u službi istine i da rade na promicanju ljudske osobe. Sveti Otac poziva svakog vjernika katolika, koji djeluje u određenim službama, da slijedi svoju savjest. Nitko ne može raditi protiv savjesti, bez obzira radi li kao liječnik, odvjetnik ili političar. Nužno je da čovjek slijedi svoju savjest. Time se zapravo štiti čovjeka, brani se ljudska osobnost. Čovjek koji je zbog raznih okolnosti i pritisaka prisiljen raditi protiv savjesti, nije slobodan čovjek.
HR: Ove godine se proslavlja 25. obljetnica pontifikata Svetoga Oca. Kako će u Republici Hrvatskoj biti proslavljena ta obljetnica? Koliko nam je poznato, najavljeno je u okviru toga i nacionalno hodočašće Hrvata u Rim.
Možemo reći da smo već započeli proslavu 25. obljetnice pontifikata Ivana Pavla Drugog i to s njegovim pohodom Hrvatskoj, od 5. do 9. lipnja ove godine. I taj pohod je na stanoviti način bio u okviru 25. obljetnice Papina pontifikata. Isticano je to na više načina. Na Stalnom vijeću Hrvatske biskupske konferencije, koje će se održati 10. rujna, dogovorit ćemo što će pojedina biskupija u Hrvatskoj učiniti u prvoj polovici listopada, to jest, od 16. do 22. listopada. Naime, 16. listopada je dvadeset i peta obljetnica izbora kardinala Karola Wojtyle za papu, a 22. listopada je 25. obljetnica preuzimanja papinske službe pred Crkvom s njegovim prvim javnim nastupom na Trgu svetog Petra. Osim slavlja po biskupijama, u prvoj polovici studenoga organizira se nacionalno hodočašće vjernika katolika iz Hrvatske u Rim. To hodočašće ima višestruko značenje. Ono je na neki način zahvala Svetom Ocu za treći pohod Hrvatskoj, za nove blaženike, a ujedno i čestitka za 25 godina njegova pontifikata.
HR: Republika Hrvatska ima nekoliko potpisanih ugovora sa Svetom Stolicom. Koji su to ugovori?
Republika Hrvatska je sklopila četiri ugovora sa Svetom Stolicom. Ta četiri ugovora na neki način obuhvaćaju sve ono što druge zemlje, osobito zapadne Europe, imaju u takozvanim konkordatima između Svete Stolice i određene zemlje. Ta četiri ugovora su: Ugovor o pravnim pitanjima, gdje se govori o pravnom statusu Katoličke crkve, pravnim osobama Katoličke crkve i pitanju civilnog priznanja kanonski sklopljene ženidbe. Drugi ugovor je Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture u kojemu se govori i o vjeronauku u školi, suradnji Crkve i države na području kulture, čuvanju kulturnih dobara, itd. Treći ugovor je o Vojnom ordinarijatu prema kojemu je konstituiran Vojni ordinarijat u Hrvatskoj. Četvrti ugovor je Ugovor o gospodarskim pitanjima koji tretira pitanje dobara oduzetih za vrijeme komunističke vladavine, tu je riječ i o pomoći Crkvi za njezino zalaganje na području kulture, odgoja i socijale.
HR: Kakva je suradnja Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Srbije i Crne Gore?
Suradnja je dobra. Uvijek jedan biskup Biskupske konferencije Srbije i Crne Gore prisustvuje zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Najčešće je to subotički biskup dr. Ivan Penzeš. S druge strane, jedan biskup iz Hrvatske biskupske konferencije odlazi na zasjedanja Biskupske konferencije SCG.
HR: Kakva je suradnja Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj? Je li u posljednjem desetljeću bilo kriza u odnosima?
Što se tiče suradnje institucija Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica, sa zadovoljstvom možemo reći da je suradnja na toj razini sa svima dobra. Suradnja je u stanovitom porastu. Stoga ne bih prihvatio govoriti o kriznom vremenu suradnje na razini institucija. Pri tom ostavljam po strani ono što se u nekim krajevima događalo među konkretnim ljudima koji su i pripadnici određene vjerske zajednice.
HR: Po Vašemu mišljenju, kolika je i kakva uloga Katoličke crkve za Hrvate u SCG koji su manjina i u vjerskom i u nacionalnom smislu?
Katolička crkva uvijek želi biti blizu čovjeku, želi pomoći čovjeku u njegovoj konkretnoj situaciji. Ona je u službi povezivanja i zajedništva. Tu službu povezivanja ona vrši i ovdje. Uvjerio sam se koliko je upravo Katolička crkva u ovoj zemlji pomogla pri nekim dogovaranjima koja su dovela do konkretnih zaključaka i ostvarenja. Recimo, pitanje vjeronauka u školi.
HR: Predstavite nam kako je ustrojena nastava vjeronauka u školama u Hrvatskoj?
Vjeronauk se u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj prema ugovorima i zakonima održava po dva sata tjedno za pojedini razred. U osnovnim školama je redovito dva sata tjedno, a u srednjim školama to još nije posvuda ostvareno.
HR: Po drugi put ste u Subotici. Kakvi su Vaši dojmovi s Bunarićkog svetišta koje ste ove godine blagoslovili u obnovljenom obliku?
Bio sam već u Subotici, no na Bunariću sam prvi put predvodio misu. Zbilja, čestitam na ovom lijepom svetištu. Ono privlači pozornost svojim oblikom i položajem. To svetište puno znači za Suboticu i za cijelu njezinu biskupiju kao i za širu okolicu. Možete biti ponosni na ovo svetište, koje je ures Subotice.
g
