Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

HDZ uvijek isti
Ne vidim kako bi se to moglo dogoditi. Mislim da nema realne šanse da HDZ sudjeluje u sljedećoj koalicijskoj vlasti. Rezultati ove vlasti su, u pogledu gospodarstva, bez obzira na kritike, najbolji koje smo imali od osamostaljenja. HDZ je, zatim, potpuno isti kakav je i bio kad je završio svoju vladavinu, a zemlju ostavio u gospodarskom kolapsu. Nema nikakve promjene u njihovom sastavu, vodeći ljudi HDZ-a su i dalje oni koji su djelovali devedesetih, iz te stranke stižu najave da će kad oni dođu na vlast obračunati sa svojim političkim protivnicima, dakle, ostali su i kod svojih starih metoda... Povratak HDZ-a bio bi dramatično zaustavljanje Hrvatske na njezinom putu političkog i gospodarskog oporavka. Što se tiče HDZ-ovih pokušaja da dobije međunarodnu podršku, mislim da bi se u prvom redu iz te stranke trebali očitovati na teme na koje Hrvatska može imati utjecaja – a to su povratak izbjeglica, Haag, odgovaranje za gospodarski kriminal i ratne zločine. Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, »Novi list«, 23. ožujka 2003.
 
Amerika razočarana
Hrvatska želi biti lider u regiji, a ima i vlastita ratna iskustva i na vlastitoj koži osjetila je što znači neodlučnost međunarodne zajednice. Stoga smo očekivali puno više potpore od Hrvatske. Gledajte, postoji međunarodna koalicija koja se okupila kako bi osigurala provođenje rezolucije UN-a. A Hrvatska nije dio te koalicije. I to je jasno dala do znanja preko konferencija za novinare čelnih ljudi Vlade. Neizbježno, kad naši saveznici pogledaju na mapu i analiziraju tko je s njima, a tko nije, vidjet će da se Hrvatska nije pridružila koaliciji. To će imati utjecaja na njihov odnos prema Hrvatskoj. Ne vjerujem da u ovom trenutku postoje neke određene posljedice. Ovdje se ne radi o konkretnim posljedicama, nego o onome što će ljudi misliti kad vide da Hrvatska nije bila dio koalicije. Lawrence Rossin, američki veleposlanik u Hrvatskoj, »Slobodna Dalmacija«, 21. ožujka 2003.
 
Gola Ceca
Osnovna razlika između ubijenog premijera i ostalih političara u Srbiji bila je u tome što su oni samo različito tumačili Srbiju, a on je svakodnevno menjao Srbiju. Zato je osnovno pitanje posle njegovog ubistva da li je Srbiju promenio toliko da se ona ne može vratiti u trulež Miloševićeve vladavine, da li je iza sebe ostavio dovoljno odlučnih ljudi koji neće žaliti sebe da bi od Srbije napravili evropsku zemlju i da li će naterati većinu građana da razmisle da li idol treba da im bude nemački doktorand čiju pamet, obrazovanje, odlučnost, hrabrost, požrtvovanje uvažavaju i u Moskvi i u Pekingu i u Vašingtonu i u Parizu i u Londonu i u Berlinu ili će im idol ostati silikonska pevačica čija je kuća puna oružja i koja u utorak 18. marta potpuno gola otvara vrata policiji misleći da će tako pokazati svoju drčnost, posebnost i nedodirljivost? Dragan Bujošević, 20. ožujka 2003.
 
Hrvatsko ropstvo
Doslovce, rasprodaje se hrvatsko nacionalno bogatstvo, a akteri na tome zarađuju nevjerojatne provizije. Sve to lansirano je pod sintagmom strateški partner, a riječ je o rasprodaji očevine zbog pokrivanja i prikrivanja vlastite nesposobnosti. Pritom koriste i drugu sintagmu »ulaz svježega kapitala«. Ali to je zapravo izlaz kapitala jer smo prodali najprofitabilniji dio, ostvarena dobit odlazi iz Hrvatske, a ne ulažu je u razvoj hrvatskoga gospodarstva. Svježi kapital ulazi samo kada strani investitor ovdje izgradi proizvodni pogon, oživi proizvodnju, stvara nove vrijednosti i zaposli naše ljude. Sve je ostalo prijevara. Odmah treba obustaviti daljnju prodaju, izraditi strategiju privatizacije i novi zakon o privatizaciji. Ako se to ne dogodi, sve će se rasprodati, upast ćemo u gospodarsko a onda i političko ropstvo.  Jednostavno, tada uopće ne trebamo, niti imamo sa čime, ulaziti u Europu. Hrvati će biti obespravljena radna snaga na vlastitoj zemlji u vlastitoj kući. Dr. Joško Kovač, zamjenik župana Splitksko-dalmatinske županije, »Fokus«, 21. ožujka 2003.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika