Arhiv tekstova
Rizični vrijednosni obrasci kod mladih
S vremena na vrijeme u javnosti čujemo alarmantna upozorenja o vrijednosnoj krizi i različitim rizičnim obrascima ponašanja koji su »zahvatili« našu mladu generaciju, kao što su droga, alkohol, promiskuitetno ponašanje, sekte, okultizam. Političari i pojedini stručnjaci onda, dok traje »kampanja«, lamentiraju i upozoravaju na sve te opasnosti za našu mladež. Međutim, kad kampanja prođe sve se zaboravlja, a delinkvencija i drugi rizični obrasci ponašanja ostaju konstanta i svakodnevni problem s kojim se suočavaju pedagozi, psiholozi i svi drugi koji rade na odgoju i obrazovanju mladih.
Na Okruglom stolu održanom 12. rujna u Subotici, na kojem je Hrvatsko akademsko društvo predstavilo rad pod nazivom »Vrijednosne orijentacije i struktura ličnosti: relacije na srednjoškolskom uzorku završnog razreda«, novi pristup ovom problemu potakao je plodnu diskusiju subotičkih pedagoga i psihologa. Istraživanje su proveli Zlatko Šram, Josip Ivanović, Dijana Kopunović, Dujo Runje i Jašo Šimić. Okrugli sto se održao pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, a na skupu je bio nazočan konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske sa sjedištem u Subotici Miroslav Kovačić.
VRIJEDNOSTI I VREDNOTE: Dijana Kopunović je u uvodnom dijelu izložila definicije vrijednosti na koje se nailazi u literaturi, istakavši da se često termini vrijednost i vrijednosna orijentacija koriste kao sinonimi. Ovu vrstu kontradiktornosti autori rješavaju na taj način što predlažu razlikovanje termina kao što su »vrijednost«, »vrijednosna orijentacija« i »vrijednosni sustav« odnosno »vrednota«. Vrijednost autori tretiraju kao manifestno preferiranje pojedinačnog objekta ili stanja (na primjer biti jako bogat), »vrijednosna orijentacija« je konstrukt utemeljen na međusobnoj povezanosti pojedinačnih vrijednosti, (npr. materijalistička vrijednosna orijentacija), a »vrijednosni sustav« ili »vrednota« ukazuje na povezanost određenih vrijednosnih orijentacija i određene dimenzije ili strukture ličnosti.
Prema autorima, iako se vrijednosti obično tretiraju kao individualno ili socijalno poželjne »kategorije«, nema razloga zašto se pod vrijednostima ne bi mogle podrazumijevati i one preferencije koje ukazuju na socijalno manje poželjnu filozofiju ili stil života u osobnom vrijednosnom referentnom okviru. U istraživanju je posebna pažnja posvećena stoga socijalno devijantnim stilovima života odnosno, kako ih autori definiraju »rizičnim vrijednostima« koji su u hedonističkom prostoru definirani kao adiktivnost i hiperseksualnost, a u »duhovnom« prostoru kao okultizam.
RIZIČNI OBRASCI: Dujo Runje je zatim izložio glavne rezultate istraživanja koji potvrđuju pretpostavku istraživanja da su vrijednosni sustavi formirani pod utjecajem određenih dimenzija ili strukture ličnosti. Utvrđeno je postojanje nekih »novih« vrijednosnih obrazaca koji su generirani određenim konativnim poremećajima ličnosti ali i potencijalnim utjecajem patološke duhovnosti. »Novi« vrijednosni obrasci, čije je postojanje utvrđeno u srednjoškolskom uzorku su neurotični »idealistički« vrijednosni sustav, depresivni »hedonistički« vrijednosni sustav, sociopatski »materijalistički« vrijednosni sustav, i okultistički materijalizam koji može imati dva izvora hostilnu depresiju i sociopatsku agresivnost.
Samodestruktivnost iskazana u »novim« vrijednosnim obrascima je takve prirode da se ne može ni u kojem slučaju govoriti o nekakvim »subkulturnim obrascima ponašanja mladeži kako se to ponekad pokušava pripisati socijalno devijantnom »stilu« ponašanja koji nije legalno kažnjiv. Riječ je ipak o nečemu mnogo ozbiljnijem, riječ je o patološkim obrascima samoostvarivanja, rekao je Zlatko Šram.
STEREOTIPI I U ZNANOSTI: Simo Kozić, psiholog i predavač na Višoj školi za obrazovanje vaspitača, iznio je svoju ocjenu ovog istraživanja i rekao da se »u literaturi veoma rijetko može naći istraživanje koje se ovako hrabro upušta u tumačenje međuzavisnosti strukture ličnosti i vrijednosti. Ovo je primjer temeljnog, kapitalnog rada koji je u metodološkom aspektu krajnje čisto i korektno izvedeno i prevazilazi dobar dio postojećih radova. » Zlatko Šram je odgovarajući na ovo pitanje rekao da i u znanosti i te kako postoje stereotipi i predrasude, i istakao da upravo stoga što istraživači okupljeni u HAD-u nisu vezani za Fakultet mogu imati veću slobodu i smjelost u znanstvenim istraživanjima.
Pedagozi i psiholozi subotičkih osnovnih i srednjih škola su zatim iznijeli, u veoma sadržajnoj i stručnoj diskusiji, da bi bilo dobro da se rezultati ovog istraživanja predstave u školama jer, kao što je rekla Gorjanka Botić, pedagog iz Tehničke škole, »mi mnoge stvari u svom praktičnom radu s mladima uočimo, ali ih možda ponekad pogrešno protumačimo. U radu ima veoma korisnih podataka na koje bi u školama trebali obratiti pažnju jer je bolje poznavanje strukture ličnosti važno kako bi mogli protumačiti reakcije djece na pojavnoj ravni i adekvatno reagirati.«
g
