Arhiv tekstova
Otvoreno o problemima
Tijekom svog jednodnevnog posjeta Srbiji i Crnoj Gori 10. rujna, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić razgovarao je i s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori.
S predsjednikom Mesićem razgovarali su predsjednik Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine Josip Ivanović, potpredsjednik za područje Srijema i Beograda Mato Groznica, potpredsjednik za područje Sombora vlč. Josip Pekanović i član Izvršnog odbora HNV za informiranje Tomislav Žigmanov, te predsjednik Hrvatskog narodnog saveza Franjo Vujkov i v. d. predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić.
Josip Ivanović, predsjednik
Hrvatskog nacionalnog vijeća
Izuzetno va`an susret
»Ovaj susret treba promatrati u kontekstu posjeta predsjednika Republike Hrvatske državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, koji je za hrvatsku zajednicu izuzetno povoljan i važan. Mesić je obavio brojne razgovore s čitavim nizom visokih dužnosnika ove države od savezne razine do republičke i u tom kontekstu je dio vremena posvetio i razgovoru s nama i saslušao je sve nas iz delegacije hrvatske zajednice u SCG.
Govorio sam o stanju hrvatske zajednice u ovom trenutku. Hrvatska zajednica je konačno priznata, dobila je svoje nacionalno vijeće o čijem formiranju i svrsi u područjima koje zakon definira - a to su obrazovanje, informiranje, službena uporaba jezika i kultura - informirao sam predsjednika Mesića. Govorilo se i o problemima. Prvenstveno što se tiče teške materijalne situacije, jer uzalud imamo prava ukoliko ne možemo stvoriti svoje institucije koje će biti poluge i mehanizmi ostvarivanja tih prava. Onda ta prava ostaju mrtvo slovo na papiru. Za uspostavu institucija neophodna su materijalna sredstva. Bilo bi normalno da ta sredstva domicilna država daje, to je naš stav, jer prema samom zakonu o funkcioniranju nacionalnih vijeća država je dužna i da osigura materijalna sredstva koja bi omogućila taj rad, a ako tih sredstava nema onda čitav taj rad dolazi u pitanje.«
Josip Pekanović, dopredsjednik HNV-a za područje Sombora
Odlu~nije u rje{avanje
»U vrlo sadržajnom razgovoru dotaknuto je niz vrlo značajnih i aktualnih problema s kojima živi ili se susreće hrvatska zajednica u SCG. Pružena nam je prilika da u kratkim crtama upoznamo gospodina predsjednika sa značajnim etapama dosada pređena puta i onome što je dosada učinjeno. Nisu zaobiđeni ni problemi koji već duže vrijeme opterećuju život i rad Hrvata u ovoj zemlji, ali isto tako nije manjkala i određena doza dobre volje, pogotovo od predstavnika političkih stranaka DSHV i HNS, da se iznađe hrabrosti i u zajedničkom naporu prevaziđu višegodišnje nesuglasice koje su dovele do podjela unutar hrvatskog korpusa u Srbiji, odnosno bolje reći Vojvodini.
Pred nama je novi izborni zakon i vrlo vjerojatno i priprava za nove izbore, pa sve male stranke a pogotovu stranke nacionalnih manjina trebaju dobro ocijeniti kakve su im šanse za uspjeh i pod kojim uvjetima mogu izići na izbore, jer i one uz sve ostale institucije Hrvata u ovoj zemlji, kao i institucije naše matične zemlje, imaju vrlo važnu ulogu u nemalom naporu da Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori budu što bolje integrirani u ovo društvo, ali ne istovremeno i asimilirani. Predsjednik Mesić ukratko nas je upoznao o značaju svoga prvog službenog posjeta Beogradu, o nekim značajnim momentima toga susreta, o njegovom osobnom nastojanju i nastojanju vlade Republike Hrvatske da se u rješavanju još otvorenih pitanja i problema krene brže i odlučnije, jer je to u interesu obje zemlje koje traže svoje mjesto u Europi i od toga bi sigurno profitirale kako hrvatska manjina ovdje u SCG tako i srpska u Hrvatskoj. Hrvatska ima obvezu, istakao je predsjednik, da prati i pomaže one institucije i udruge koje se posebno ističu u radu za opće dobro Hrvata u dijaspori, no istovremeno očekuje da i domicilne zemlje te iste institucije kao svoj integralni dio pomažu i moralno i materijalno. Na kraju je izrečena iskrena zahvalnost predsjedniku Mesiću i njegovim suradnicima da su u tako kratkom posjetu našli za shodno odvojiti vrijeme i za ovaj susret. Nije prešućena ni nada da će se traženje rješenja za neke urgentne probleme koji nas posebno tište ubrzo nastaviti možda u nekom skorašnjem susretu u Zagrebu.«
Mato Groznica, dopredsjednik HNV-a za područje Srijema i Beograda
Prikazati stanje stvari
»Susret s predsjednikom Mesićem je za mene bila osobno priznanje i čast. Time što je predsjednik izrazio želju da se susretne s predstavnicima hrvatskog naroda koji živi ovdje na najbolji način je dao legitimitet HNV-u te drugim hrvatskim organizacijama koje ovdje djeluju. U širokoj lepezi smo prikazali stanje stvari na ovim prostorima kad je hrvatski narod u pitanju. Priličan broj tema je dotaknut, počevši od problema egzistencijalne prirode, do problema sa stanovišta kulture, jezika itd. do onih problema koji su banalni ali nisu beznačajni kad je hrvatski narod na ovim prostorima u pitanju a to su problemi dobivanja hrvatskih dokumenata, domovnica i putovnica. Logično je da na ovim prostorima hrvatski narod teži prema svojoj matičnoj državi i logično je da se na neki način želi osjećati pripadnikom svog matičnog naroda pa bi bilo i logično s obzirom da hrvatski ustav garantira hrvatsku domovnicu, odnosno pripadnost hrvatskom narodu, da se to olakša i da se oslobodi svih taksi.
Mislim da je značaj ovog susreta utoliko što je probijen taj led, što je prvi puta ostvaren taj inicijalni kontakt sa hrvatskom nacionalnom manjinom i očekujemo i već je postignut dogovor za nastavak ovih razgovora u Zagrebu, gdje bi se konkretnije razgovaralo o problemima koje smo sada naznačili.
Također smo razgovarali i o potpori hrvatske države svojoj nacionalnoj manjini ovdje, da se briga matične države intenzivira i da se sustavno a ne ad hoc odvija. Ono što je nakon posjeta upalo u oči jest izostanak medijske pozornosti, i ja sam se pitao je li to bio zatvoren sastanak ili ne. Puno bi značilo da je to propraćeno kroz srbijanske medije, ali bilo bi nam drago i da je propraćeno u Hrvatskoj. Mi ipak živimo u ovoj državi i važno nam je da i vlasti i narod u ovoj državi znaju da postoji netko tko živi na ovim prostorima a druge je nacije i kulture. Ja sam se osobno osvrnuo na Hrvate u Srijemu jer obnašam dužnost dopredsjednika HNV-a za Srijem. Srijem je stradao i fizički i emotivno, pogotovu što je Srijem povijesno bio povezan s Hrvatskom a po prvi puta je sada izvan Hrvatske, kao i cijela Vojvodina i to sa tragičnim posljedicama. Ipak, nisam pretjerano podsjećao na svu tragediju koju su Hrvati prošli proteklih godina, već sam ukazao na probleme s kojima se Hrvati u Srijemu susreću danas u svakodnevnom životu i uglavnom su posljedica toga da su Hrvati u Crnoj Gori i Srbiji jedna od najsiromašnijih hrvatskih manjina.«
Tomislav Žigmanov, član Izvršnog
odbora HNV-a
O~ekivanja od Hrvatske
»U svojemu sam kratkom obraćanju delegaciji Republike Hrvatske, koju je predvodio predsjednik Stjepan Mesić, govorio o tri skupine problema. Prvo sam oslikao ukupne društveno-političke prilike u Srbiji i Vojvodini, te položaj hrvatske nacionalne zajednice. Naravno, pri tomu sam pokušao staviti akcent na to kako ovdašnji Hrvati percipiraju i interpretiraju aktualni društveni i politički trenutak. Druga tema o kojoj sam govorio bila su konkretna očekivanja hrvatske zajednice u Srbiji i Vojvodini od Republike Hrvatske. Ovdje sam naglasio da se Hrvatska država mora inkluzivno, to jest na jedan uključujući način postavljati, i to u svim oblastima i sferama, spram htijenja ovdašnjih Hrvata, a ne da bude spram toga birokratska i zatvorena, kao što je sada često slučaj. I na koncu sam nešto rekao i o problemima s kojima su susreću ovdašnji Hrvati u realiziranju kako ljudskih i manjinskih prava tako i u suradnji s matičnom nam državom – Republikom Hrvatskom. Posebno sam ovdje istaknuo pitanje izostanka potpore za neke ovdašnje projekte, prije svega »TV Divane«.
Petar Kuntić,
v.d. predsjednika DSHV-a
Opredjeljenje za zajedni{tvo
»Ovakvi susreti doprinose sve boljoj suradnji između dviju država a to mora imati utjecaja i na bolji položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori. S predsjednikom Mesićem razgovarali smo vrlo otvoreno o nekoliko tema u svezi promjena u okviru Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, zatim o intenzivnijem angažiranju hrvatskih tvrtki na područjima gdje živi hrvatski narod, o materijalno-financijskom položaju hrvatskih institucija u Srbiji i Crnoj Gori, kao i o novom zakonu o političkim strankama i organizacijama. Istakli smo da hrvatski korpus ovdje ne smije ostati bez političke opcije organiziranja i da DSHV želi nastaviti, kao i u proteklih trinaest godina, aktivno sudjelovati u artikuliranju i zaštiti hrvatskih interesa na ovome području. Obavijestili smo predsjednika Mesića da želimo aktivnije sudjelovati i integrirati se u društveno-politički život države u kojoj živimo, radimo i plaćamo porez, kao Hrvati a ne kao Bunjevci, Šokci, Jugoslaveni i tako dalje. Na to je predsjednik rekao da je to jedini ispravan put i u tom smislu imamo podršku od njega, te da i Hrvati moraju ući u sudstvo, policiju, vojsku i druge institucije. Na kraju razgovora naglašeno je da će buduća politika DSHV-a biti suradnja sa svim hrvatskim institucijama u smislu boljitka hrvatskog korpusa ali isto tako smo naglasili da očekujemo da će se i u drugim hrvatskim institucijama opredijeliti za zajedništvo u hrvatskom korpusu, i da će oni koji nisu za zajedništvo morati ustupiti mjesto novim djelatnicima hrvatskih institucija.«
Franjo Vujkov,
predsjednik HNS-a
Garancije za boljitak
»Donijeli smo svi izuzetno pozitivne dojmove. Mi smo predsjedniku Mesiću ukazali na problematiku koja nas tišti. Našoj zajednici su sada, formalno gledano, mnogi problemi razriješeni i dosta toga smo u velikoj mjeri i ostvarili. Međutim, problemi ostvarivanja manjinskih prava i dalje postoje, s obzirom da Državna zajednica Srbija i Crna Gora za financiranje Hrvatskog nacionalnog vijeća do sada nije dala dovoljno novca kako bi ono moglo obavljati poslove koji su mu namijenjeni. To je jedan od problema koji se mora razriješiti adekvatno i tom prilikom smo i sa gospodinom Rasimom Ljajićem razgovarali o tome. Bilo je riječi o nekih pet milijuna dinara za sve nacionalne savjete, što praktično predstavlja simboličnu sumu, a ne ozbiljan iznos kojim bi se moglo nešto aktivirati i pristupiti ozbiljnom radu.
Od strane predsjednika Mesića informirani smo da su razgovori završeni na obostrano zadovoljstvo, hrvatska delegacija je stekla čvrste dojmove da se u Republici Srbiji događaju ozbiljne demokratske promjene, koje vode ka ostvarenju težnji ove države da se uključi u europske integracije, a čemu teži i Hrvatska. Sve to predstav-lja preduvjet za normalizaciju međusobnih odnosa na ekonomskom i političkom planu u što je integrirano i pitanje zaštite manjinskih prava, kao jedno od centralnih pitanja prvenstveno europskih institucija. To nama pruža jednu garanciju da će u svezi statusa i prava manjinskih zajednica morati doći isključivo do boljitka u idućem periodu.«
g
