Arhiv tekstova
Kako »ozelenjeti« grad
Od ukupno 100.700 hektara teritorija subotičke općine 89.000 hektara čini poljoprivredno zemljište. Oko 20 posto površine je pod zaštitom kao prirodno dobro, a parkovi, ulično zelenilo, Zoo vrt, groblja itd. prostiru se na više od 600 hektara. Uzimajući u obzir različite pokazatelje Subotica nije dovoljno ozelenjena, smatraju stručnjaci.
Kakav zrak udišemo, što bi trebalo učiniti radi poboljšanja kvalitete vode, kakva je zdravstvena ispravnost namirnica, treba li nam »zelena stolica« u lokalnom parlamentu – neka su od pitanja koje definira Lokalni ekološki akcijski plan, a koji bi se trebao naći na usvajanju pred zastupnicima na rujanskom zasjedanju Skupštine općine.
DEFINIRANE AKCIJE:»To je dokument, odnosno prije svega jedna lista jasno definiranih akcija koje treba provoditi na teritoriju općine radi rješavanja problema životne sredine«, kaže Gordana Gavrilović, tehnička koordinatorica LEAP-a. »Taj dokument će poslužiti kao programski, dakle kao osnova za donošenje odluke u nekom srednjoročnom, petogodišnjem ili desetogodišnjem programu. Budući da su u samom LEAP-u određeni prioriteti, zadaci i lokalne samouprave i zainteresiranih stručnjaka, te nevladinih udruga, dakle svih onih koji žele bolje ovom gradu, jeste da se sada koncentriraju na te prioritete. U ovom slučaju to je problematika otpadnih voda kao problem broj jedan, odnosno problematika rješavanja komunalnog čvrstog otpada. Ostale oblasti nisu manje važne, ali su u ovom trenutku ove dvije najvažnije i prioritet je svakako lokalne samouprave da se ove dvije oblasti što prije riješe«.
Inicijativa da se uradi LEAP potekla je od nevladinog sektora Subotice, na izradi je sudjelovalo dvadesetak stručnjaka, a obuhvaća prijedloge za rješavanje problema u oblasti vode, otpada, zraka, buke, zemljišta, zelenila i zaštićenih prirodnih dobara, sektor NVO, zdravstvenog stanja stanovništva i ekološkog informiranja i obrazovanja.
»Do sada su Bor i Niš uradili svoje planove, ali naš je mnogo obimniji – obuhvatio je devet oblasti«, kaže Snježana Mirović, predstavnica Udruge za prirodnu hranu Terra’s, koja je sudjelovala u izradi LEAP-a. »Uspoređujući s planovima koji su urađeni u inozemstvu za koje ja znam, mi smo čak jedini koji imamo ekološko informiranje i obrazovanje i nevladin sektor. Smatrali smo da je informiranje izuzetno važno, premda je ono u Subotici mnogo bolje u odnosu na druge gradove. Predložili smo i osnivanje posebnog tijela od predstavnika nevladinih udruga koje bi reagiralo u slučajevima uskraćivanja prava na informaciju ili osiguravalo sudjelovanje javnosti u odlučivanju«.
Još je jedan važan razlog zbog kojega bi LEAP trebao biti usvojen. Kako ističe Snježana Mitrović, među inozemnim donatorima još uvijek postoji zainteresiranost za financijska ulaganja u našoj zemlji, ali prigodom takvih razgovora neophodni su planovi. Tako će se dio sadržaja LEAP naći i u prijedlogu gradskog proračuna za sljedeću godinu, a prošlog tjedna u Subotici su nastavljeni pregovori oko kreditiranja uređaja većeg kapaciteta za prečišćavanje otpadnih voda.
EKOLOŠKI PARLAMENT: »Time bi mogla biti zaokružena cjelina što se tiče defosforizacije, denitrifikacije i cjelovite obrade mulja«, kaže Mária Solya, članica Izvršnog odbora SO zadužena za komunalije. »Po ovom prijedlogu investitor bi u prvoj fazi mogao plasirati nekih šest milijuna eura. Drugo je idejni projekt štajerske vlade koja je sa stručnjacima izradila projekt za prečišćavanje. Za 2004. godinu u proračunu treba biti ukalkuliran naš dio koji bi morao iznositi oko dva milijuna eura. Ponuđena nam je pomoć Štajerske vlade i kod sređivanja deponije, mi smo im predali ovaj Plan i svakako da očekujemo neku pomoć od njih«.
U lokalnoj samoupravi, međutim, ekologija se svodi na dva čovjeka – samostalnog stručnog suradnika i inspektora. Jedan od prijedloga je da Komisija koja je radila na LEAP-u preraste u takozvani »ekološki parlament«.
»Tako su ga nazvali u Boru, mi ga možemo i drugačije zvati. Cilj je da ovaj plan ne ostane samo mrtvo slovo na papiru. To znači da bi se ovo tijelo sastajalo najmanje četiri puta godišnje, vidjeli bismo kako se realiziraju zacrtani zadaci, a istodobno ukoliko smatraju da na Skupštini treba proći neka odluka ili se realizirati neka aktivnost predstavnik tog vijeća projekta mogao bi prijedlog prezentirati skupštinskim zastupnicima. Na taj bi način LEAP bio živ i primjenjiv u praksi. Dosta je tih raznih projekata i dokumenata koji završavaju u ladici. Ima tu još mnogo posla, ali sada je najvažnije da on bude usvojen u rujnu i da se postupno provodi u praksi«, kaže Snježana Mirović.
Među prijedlozima je i promjena naziva LEAP-a u Lokalni akcijski plan za očuvanje i unapređenje životne sredine, jer kako kaže predlagač Zsombor Szabó, arhitekt i član komisije koje je radila na izradi LEAP-a, »cijeli plan se zapravo odnosi na životnu sredinu i okruženje«. On također smatra da se ne može zvati akcijski, jer plan prije svega mapira probleme, a njegov je i prijedlog da ovaj Plan treba biti dio Generalnog urbanističkog plana, čije je izrada u tijeku.
»Ne možemo graditi ceste ili novu kanalizacijsku mrežu, a ne voditi računa o onim problemima koji se nalaze već sada u planu koji je u proceduri«, smatra Szabó. g
