Arhiv tekstova
Jezikom protiv asimilacije
Mala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, održana je jedanaesti put za redom u Novom Vinodolskom u Dječjem odmaralištu Crvenog križa, od 19. do 31. srpnja 2003. godine školu je utemeljila Silvija Letica, voditeljica matičina Odjela za prosvjetu i kulturu na načelima bilingvalnog programa. Temeljni cilj ovoga ljetnoga programa je da djeca koja žive izvan Hrvatske kroz igru i zabavu unaprijede svoje znanje materinskog jezika, te što bolje upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojem borave.
Pedesetak polaznika ovogodišnje Škole dolazi iz Australije, Belgije, Švicarske, Francuske, Velike Britanije, SAD-a, i susjedne SCG. Većina njih, 47 prvačića iz vojvođanskih škola, u Novi su stigla iz Subotice, Male Bosne, Đurđina, Tavankuta, Bačkog Monoštora i Sombora. Učiteljice iz Vojvodine Ana Čavrgov Đanić, Sanja Dulić i Elena Šimunov smatraju kako je ova Mala škola hrvatskoga jezika i kulture iznimno poticajna za učenike hrvatske zajednice u Vojvodini – koja je tek od nedavno dobila status manjine u Srbiji i Crnoj Gori.
KVALITETNI SADRŽAJI: Program Škole koji ima jezične radionice razdijeljen je bio prema razinama predznanja hrvatskoga jezika polaznika, a prate ih dobro organizirana dramska, lutkarska i likovna radionica, te radionica-igraonica, osmišljeni filmski kutić, kao i sekcija malih novinara. Mali su novinari na šezdeset stranica objavili jedanaesti broj »Spomenka« (novine Male ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture) koji plijeni pozornost kvalitetnim sadržajem i odličnom grafičkom opremom, a uz vrijedno dječje uredništvo iz raznih zemalja, potpisuju ga profesori i voditelji Vlatka Blagus i Igor Matijašić.
Mentorica Andrea Caharija, voditeljica radionice za jezik i kulturu, ističe kako je zadovoljna interesom djece za učenje jezika i njihovim predznanjem koje su stekla u svojim obiteljima. Nikola Prćić (8 godina) iz Vojvodine pohvalio se kako je naučio imena svih hrvatskih otoka s Dječje karte i kako zna sve o Vinodolskom i lozi Mažuranića. E, sad si pretjerao, rekosmo mu, no dječačić se nije dao smesti i počeo je nabrajati Mažuraniće od bana naovamo, jer ih je sve vidio u Muzeju grada Novog Vinodolskog.
Vidjeli smo, šale nema, i zapitali dalje profesoricu Vesnu Robić što najviše zanima njene malobrojne nešto starije učenike sa raznih strana svijeta. Iskusna predavačica je iskazala veliko zadovoljstvo marljivošću učenika Stjepana Juričića (16 godina) iz Belgije koji je na Školi drugi put i čije se znanje hrvatskoga jezika i kulture znatno poboljšalo, pa mu je gramatika lakša nego početnicima. Arma Muksinović (13 godina) iz Velike Britanije najviše voli učiti o hrvatskim kulturnim znamenitostima, a hvali se da je ove godine svladala padeže hrvatskoga, što će sigurno veseliti njezine roditelje koji su je nagovorili da ide na ovaj Matičin edukativni program. Loren Golubić Cambell (13 godina) iz SAD-a tečno je svladala razgovorni hrvatski jezik i željela da se što više igra sa vršnjacima.
VEZA JEZIKA I IDENTITETA: Predavač Darko Majdić zadužen za filmski kutić i radionicu-igraonicu pokazao se izvrsnim pedagoškim animatorom u večernjim igrama djece različita uzrasta. Mr. Livija Kroflin, poznata hrvatska lutkarica i promicateljica lutkarske umjetnosti u nas, oduševila je mališane iz Vojvodine jednostavnim i likovno dojmljivo riješenim lutkama, pa su za nepuna dva tjedna rada dječica izvela pravu lutkarsku predstavu s odličnom dikcijom.
Veza između jezika, kulture i kulturnog i etničkog identiteta napaja se snagom »hipoteze o jezičnoj determiniranosti« (Whorf, B. L.) prema kojoj dijete tijekom učenja jezika usvaja sociokulturne vrijednosti, što može zvučati posve nemoderno u vrijeme globalističkih procesa. Djeca naših iseljenika u drugom i trećem naraštaju, kao i djeca iz hrvatskih autohtonih manjinskih zajednica u Europi, u četrdesetak država svijeta naravnim procesima asimilacije nisu postala »zarobljenicima« društva materinskog jezika, ali ljubitelji materinskog jezika jesu. U većini govore jezicima domicilnih zemalja, ali se Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture u Novom Vinodolskom rado odazivaju. Za jedanaest godina Školu je pohađalo oko 2.000 učenika sa svih kontinenata. Utemeljiteljica Škole profesorica Silvija Letica najavljuje modernizaciju jezičnih radionica, te didaktičkih pomagala, kako bi Škola bila u rangu sličnih jezičnih radionica diljem Europe. g
