Arhiv tekstova
Ovdje se ne zna tko je tko
U većini europskih zemalja u tranziciji socijaldemokratski blok poniženom i uvrijeđenom radniku nudi program koji neće stvarati socijalne slučajeve.
Iako u Srbiji postoji više političkih stranaka u DOS-u koje u nazivu imaju odrednicu socijaldemokratski, ili se programski pozicioniraju kao lijevo od centra, analitičari tvrde kako se ovdje teško može reći tko je ljevica, tko centar, a tko desnica.
DJELA ĆE DEMANTIRATI RETORIKU: Prema najnovijim istraživanjima Centra za politikološka istraživanja javnog mnijenja Instituta društvenih nauka, koja su rađena na temu političkih uvjerenja građana Srbije, vidi se, kaže za naš list sociolog profesor dr. Jovan Komšić, da se za ljevicu izjašnjava 7 procenata ispitanika, između ljevice i centra preko 10 procenata, za centar se opredjeljuje 28 posto, između desnice i centra 10 posto, a za desnicu 4 procenta anketiranih. Najveća grupacija, 40 posto njih, ne zna gdje bi sebe svrstala.
»Iako bi se moglo očekivati da radnici, ljudi niže ili pak srednje stručne spreme, budu ideološki opredijeljeni ka ljevici, istraživanja pokazuju da nije tako. Nekvalificirani i polukvalificirani su dominantno opredijeljeni za centar, ili su između ljevice i centra« objašnjava dr. Komšić. »Sljedeći izbori će biti puni partijskih ponuda koje će se manje obraćati stabilnim socijalnim slojevima, kojih i nema, jer srednja klasa se tek oporavlja, a više radništvu, koje je u previranju zbog transformacije i neizvjesnosti zaposlenja.
Postoje stranke u Srbiji koje već u samom nazivu imaju oznaku socijaldemokracije, ali mi nemamo jaku socijaldemokratsku opciju, ocjenjuje dr. Komšić. To tumači rezultatom prethodnog perioda, u kojem su svi ključni pojmovi i .vrijednosti deformirani, odnosno razoreni. Čak je razoren i sam pojam ljevice. Po njemu je baš Miloševićev sustav, deklarirajući se za ljevicu, proizveo da se mnoge socijalne i političke posljedice mogu prepoznati u sferi desnih ekstremno nacionalističkih ili tradicionalističkih rezultata.
Suradnik Instituta za europske studije mr. Miša Đurković smatra da je korištenje pojmova lijevo i desno u Srbiji uglavnom besmisleno i kako služi samo za zamagljivanje pravih problema.
»Svi ti problemi su i dan-danas prisutni i nije se otišlo ni korak dalje od prije jednog desetljeća. I sada imamo na vlasti interesnu grupu koju ne zanima nikakva ideologija već očuvanje gole vlasti. Za taj cilj su očigledno dozvoljena sva sredstva, poput otimanja, laganja, krađe, prisluškivanja, podmićivanja. Ovdje se još radi o borbi za uspostavljanje elementarnih pravila igre. Tek nakon toga će se moći govoriti o ozbiljnijim vrijednosnim i ideologijskim razlikama koje bi se pozicionirale na političkoj sceni«, kaže Đurković.
Povjesničar Predrag J. Marković ocjenjuje da građani Srbije danas ne znaju što je ljevica, a što desnica. Smatra da je tome donekle kriv i komunistički odgoj, koji je doprinio da su danas čak i desničari pretežno formirani iz odnosa prema komunizmu. Ističe da je politička tradicija Srba da uvijek naginju ka centru ulijevo i da oni nikada nisu imali ozbiljnu desnu političku tradiciju.
Nijedna politička partija nema iskristaliziranu ideologiju, niti se nje drži, smatra Marković i kaže da »kada bi se pogledali partijski programi JUL-a i DHSS-a, vidjelo bi se kako je razlika samo u imenu, a da svi u svojim programima imaju isto: demokracija, europske integracije, ljudska prava«… U suštini, kod nas imena služe samo za legalizaciju stranaka, ocjenjuje.
»Ljevica koja bi iskreno stala iza radnika, bila bi potrebna Srbiji. Ovako su radnici, kao najveći gubitnici tranzicije, žrtvovani od svih stranaka i nitko ne radi u njihovom interesu«, ocjenjuje Marković. »Zato će na sljedećim izborima biti različitih pokušaja svih stranaka da materijaliziraju i kapitaliziraju radničku muku, ali pitanje je tko će iz toga izvući politički profit. Najveći profit će pokušati dobiti radikali i SPS, a hoće li to uspjeti, uskoro ćemo vidjeti.
A ŠTO ĆE BIRAČI: »Desnica je u Srbiji jasno profilirana i većina stranaka se gura na prostoru desno od centra. Pošto tu više nema mjesta, sigurno će doći do okrupnjavanja, s tim što će neke od stranaka otpasti«, smatra suradnik Instituta društvenih nauka profesor dr. Ognjen Pribićević.
»Na ljevici sada dominira SPS i velika je šteta što stranke unutar DOS koje su pretendirale na taj prostor nisu uspjele ozbiljnije ući na taj teren. A upravo će prostor ljevice biti najviše otvoren za nove ideje. U narednih nekoliko godina tu će nastati neka nova politička partija ili pokret, koji će ozbiljno pretendirati na vlast u Srbiji. Logično je da se nezaposleni i siromašni građani okreću ljevici, ali se kod nas to ne dešava, prije svega zato što je SPS s Miloševićem u tolikoj mjeri upropastio i samu ideju ljevice u Srbiji da će i narednih godina sve što se bude ticalo ljevice biti ‘loš teren’. Milošević je ideju ljevice vratio desetljeće nazad.
Ni upravnica Centra za politikološka istraživanja i javno mnijenje dr. Ljiljana Baćević ne smatra da je stranačka diferencijacija na ljevicu, centar i desnicu potpuno profilirana danas u Srbiji.
»Stranke se koncentriraju u nekoj malo finijoj podjeli na lijevi, desni centar i sam centar. Ako se pogledaju njihovi stranački programi, na ljevici, ili negdje između ljevice i lijevog centra, može se smjestiti samo SPS«, kaže dr. Baćević.
Pominjući kako kod nas pojam ljevice izaziva asocijaciju na JUL i Mirjanu Marković, čime je kompromitiran, sugovornica kaže kako je veliko pitanje jesu li ta stranka i njoj slične stranke uopće bile ljevičarski orijentirane.
»Birači će se vezivati za stranku u kojoj prepoznaju zaštitnika svojih interesa. On je potreban biračima koji su već ugroženi reformama, a bit će još više kako one budu napredovale, i onima koji sebe doživljavaju kao žrtvu stranaka koje su sada na vlasti, kao što je DS, ili žrtvu stranke čiji se ekonomski program ostvaruje, a to je G 17 plus. Od njih ne treba očekivati da će se vezivati za te stranke, već će se vezati za DSS«, zaključuje dr. Baćević.
Ljubinka Malešević
Preuzeto iz lista »Dnevnik«
