Arhiv tekstova
»Nema logičnijeg poteza«
Novinsko-izdavačku ustanovu »Hrvatska riječ« Skupština AP Vojvodine osnovala je 2002. godine, na temelju prava nacionalnih manjina na informiranje na vlastitom jeziku. Nedugo nakon što je osnovana ova novinsko-izdavačka ustanova, donijet je republički Zakon o informiranju koji predviđa da niti Republika niti Pokrajina ne mogu više biti osnivači medija.
Budući da su tijekom ove godine formirana nacionalna vijeća manjina u Srbiji i Crnoj Gori, čije su ingerencije u oblasti obrazovanja, kulture, jezika i informiranja, pokrajinsko Tajništvo za informiranje predložilo je da se osnivačka prava nad novinsko-izdavačkim kućama i ustanovama, čiji je osnivač pokrajinska Skupština, prenesu na nacionalna vijeća. Takav prijedlog je izazvao različite reakcije u samim manjinskim zajednicama, pa su se u javnosti iznosile i različite sumnje je li to najbolje rješenje u ovom momentu, te jesu li nacionalna vijeća one institucije koje trebaju preuzeti osnivačka prava nad manjinskim novinsko-izdavačkim kućama.
Predsjednika Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Lazu Vojnić Hajduka pitali smo kakav je stav Izvršnog odbora HNV-a o ovom prijedlogu. »Obveza nacionalno manjinskih vijeća je boriti se za puno ostvarivanje prava manjina u različitim sferama, pa tako i u sferi informiranja, jer je ono od veoma velike važnosti za formiranje i očuvanje nacionalne svijesti. U političkoj svijesti hrvatske zajednice je već dugo prisutna težnja za punim ostvarivanjem zajamčenih prava, i to na takav način da sama zajednica odlučuje o načinu korištenja, reguliranju i operacionalizaciji tih prava. To praktično znači, ako govorimo o školstvu, onda je hrvatska zajednica ta koja treba odlučivati na koji način i do kojeg obima će organizirati i osnivati obrazovne institucije, zalagati se za odgovarajuće školske programe i znanja koja korespondiraju s nacionalnim identitetom. Ako govorimo o kulturi, zajednica treba procjenjivati koje su joj institucije potrebne i na koji način ih želi organizirati i s kojim sadržajem. U sferi informiranja, uvažavajući pri tome sve principe novinarske profesije, logično je da želimo takve medije koji će biti prilagođeni potrebama naše zajednice. S obzirom da smo formirali vlastito nacionalno vijeće s ciljem ostvarenja funkcionalne nacionalno-manjinske samouprave, sasvim je prirodno da osnivačka prava, što podrazumijeva kako preuzimanje nadležnosti tako i preuzimanje odgovornosti, prelaze na HNV«, rekao je Vojnić Hajduk.
DEFINIRANJE STATUSA: Za razliku od drugih nacionalnih manjina u Vojvodini, koje su u cijelom periodu nakon Drugog svjetskog rata od 1945. godine pa do danas imale svoje informativne kuće, Hrvati u Vojvodini nisu imali niti jedan medij na svom jeziku nakon što je 1956. ugašen tjednik »Hrvatska riječ« i ukinut radio program na hrvatskom jeziku.
Informiranje na hrvatskom jeziku jedna je od sfera djelovanja HNV-a. Kakvo je Vaše viđenje medija na hrvatskom jeziku, danas kada je ponovno formirana NIU »Hrvatska riječ«? »Treba pronaći pravi način i pravu mjeru oblikovanja takvog nacionalno-manjinskog medija koji će biti u isto vrijeme i u funkciji izgradnje i očuvanja nacionalne svijesti i u funkciji izgradnje demokratskog i civilnog društva. U tome se trebamo oslanjati na iskustva razvijenih demokratskih zemalja. Drugim riječima, nacionalno i demokratsko ni u kom se slučaju ne isključuju, i samo ukoliko se vodi računa o ove dvije navedene funkcije, nacionalno-manjinski mediji doprinositi će daljnjoj demokratizaciji našeg društva i integraciji nacionalne manjine u društvo«, smatra Lazo Vojnić Hajduk.
Posljednjih tjedana pojedini politički djelatnici u samoj hrvatskoj zajednici iznosili su različita viđenja glede poželjnog statusa manjinskih medija, izražavajući pri tome različite strepnje oko daljnjeg opstanka NIU »Hrvatska riječ« ukoliko osnivačka prava pređu na nacionalna vijeća koja za sada nemaju osigurana financijska sredstva: »Prvo što želim istaći je da se samim prijenosom osnivačkih prava u suštini ne događaju velike promjene u načinu financiranja NIU »Hrvatska riječ«, i dalje Pokrajina treba financirati izdavanje tjednika na hrvatskom jeziku, i ja sam uvjeren da tu ne bi trebalo biti problema, a HNV će se uvijek zalagati da se pravo na informiranje na vlastitom jeziku ostvaruje. Ono što mi želimo jest profilirati jedan informativni sustav hrvatske manjine. To se postiže prvenstveno takvim institucionalnim rješenjima koja isključuju zlouporabe i monopole, bilo iz sfere tržišta bilo monopola koji se svode na propagandu interesa političkih struktura. S druge strane, ukoliko se u skorije vrijeme ne definira jasna informativna strategija hrvatske manjinske zajednice, postoji opasnost da informativne kuće postoje isključivo same radi sebe, čime se stvara izuzetno povoljno tlo za ‘vladavinu mediokriteta’. To je nešto najgore što se može dogoditi našoj zajednici i iz tih razloga koristimo svu svoju energiju i umješnost za što skorije definiranje statusa mlade novinsko-izdavačke kuće »Hrvatska riječ« koja je za sada jedina takve vrsti u našoj zajednici. Želimo stvoriti povoljne uvjete za medijsku neovisnost, vanjsku i unutarnju, te time osigurati javni interes u procesu informiranja, napose interes izgradnje i očuvanja nacionalne svijesti«, rekao je Vojnić Hajduk.
PRVI KORAK: Kako će se to učiniti? »Prvi korak nametnula nam je sama objektivna politička i zakonska stvarnost. Naime, 8. rujna 2003. godine je pokrajinsko Tajništvo za informiranje poslalo Hrvatskom nacionalnom vijeću informaciju o strategiji usklađivanja novinsko-izdavačkih poduzeća i ustanova, čiji je osnivač Skupština AP Vojvodine, sa Zakonom o javnom informiranju. Strategijom je predloženo da se osnivačka prava postojećih manjinskih glasila, kojih je osnivač AP Vojvodina, prenesu na nacionalna vijeća. Pri tome se pokrajinsko Tajništvo za informacije obvezuje da će, prije donošenja odluke o prenošenju osnivačkih prava, kod Direkcije za imovinu Vlade Republike Srbije pokušati osigurati poslovni prostor koji ustanova koristi ili neki drugi adekvatni poslovni prostor koji je neophodan za obavljanje djelatnosti. Budući je dat rok od 20 dana da se nacionalna vijeća izjasne i izvijeste o svom stavu pokrajinsko Tajništvo za informacije, Izvršni odbor Hrvatskog nacionalnog vijeća je na svojoj sjednici održanoj 20. rujna razmatrao ovaj prijedlog u posebnoj točki dnevnog reda. U raspravi je posebno naglašena problematika izvora financiranja, odnosno na koji način će država ispuniti svoju obvezu i osigurati preduvjete za informiranje nacionalnih manjina na vlastitom jeziku. Prijenos osnivačkih prava na nacionalna vijeća bez toga da se osigura i financiranje informativnih kuća je neprihvatljivo jer to znači gašenje informativnih institucija. U informaciji se, doduše, pokrajinsko Tajništvo izjasnilo o tome kako će i dalje pronaći načina da se financiraju informativne kuće, ali to za nas još nije sasvim dovoljno i tražiti ćemo od Pokrajine neku vrstu garancije za maksimalnu financijsku podršku u sferi informiranja«
Dakle, nedoumice su isključivo u sferi financiranja, hoće li se i u kojoj mjeri i sljedećih godina financirati djelatnost NIU »Hrvatska riječ«. Postoje li još neke nedoumice u Izvršnom odboru HNV-a? »Ako se iz proračuna osiguraju sredstva za financiranje novinsko-izdavačke djelatnosti, onda nema logičnijeg poteza nego da se osnivačka prava prenesu na Hrvatsko nacionalno vijeće i da nacionalno vijeće odgovorno i svrsishodno upravlja informiranjem u vlastitoj zajednici«, istakao je Lazo Vojnić Hajduk, i priopćio: »Na ovakvim pretpostavkama Izvršni odbor HNV je donio jednoglasno odluku da se prihvataju osnivačka prava na Novinsko-izdavačku ustanovu Hrvatska riječ.« g
