Arhiv tekstova
Pregledna knjiga o hrvatskoj zemlji i narodu
Priručnik za V., VI., VII., i VIII. razred hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu pod naslovom Hrvatska darovnica, autora Vlade Pandžića i Vlaste Sabljak, prije godinu dana objelodanjen je u drugomu, promijenjenom izdanju, u nakladi zagrebačke izdavačke kuće »Alka script«. Riječ je o udžbeniku kojim je obuhvaćena nacionalna grupu predmeta, to jest hrvatski jezik i kultura, književnost, povijest, zemljopis, te likovna i glazbena baštinu. Opsežna knjižna građa, koja obuhvaća vremensko razdoblje od dolaska Hrvata na Jadransko more u 7. stoljeću, pa do kraja 20. stoljeća – kada je uspostavljena neovisna hrvatska država – sažeta je na 303 stranice te knjige. Metodička razdjela hrvatskoga jezika i kulture, kroz prošlost i sadašnjost, napravljena je (prema uzrastu učenika) u četiri dijela. Prva su tri dijela sastavljena od 24, a četvrti od 25 tematskih cjelina. Knjiga je bogato ilustrirana – sadrži više od tri stotine fotografija, odabrane kartografske prikaze i notne zapise rado izvođenih kompozicija naše glazbene baštine.
SLOJEVITA SLIKA HRVATSKE: Vlado Pandžić i Vlasta Sabljak trudili su se pregledno složiti dokumentarnost riječi i slike, kako bi naši učenici koji pohađaju hrvatsku izvandomovinsku nastavu i odrastaju u četrdesetak različitih multikulturnih zemalja svijeta, na što jednostavniji način stekli uvid u bogatu kulturu, jezik i regionalnu raznolikost zemlje svojih djedova ili očeva. Priručnik Hrvatska darovnica slojevita je slika Hrvatske koju učitelji u hrvatskim dopunskim školama mogu metodički vrlo lako prilagođavati nastavnom procesu, ovisno o razinama interesa i znanja naših učenika u inozemstvu, a što im bez velikih poteškoća sugerira i sama grafička oprema knjige. Naime, na rubovima svake stranice istaknuta su bitna imena i pojmovi, te manje poznate riječi, a u posebnim kvadratima različitih boja ispisani su naslovi antologijskih književnih djela, kao i kratke gramatičke jedinice, značajni povijesni događaji i likovi, zanimljivi književni tekstovi ili povijesni tekstovi hrvatskih darovnica i natuknice o živopisnim kulturno-povijesnim znamenitostima zemlje Hrvatske.
Sadržaj knjige nastoji obuhvatiti bitne karakteristike razvitka hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta, i to posredstvom jezika, književnosti, historiografije, zemljopisa, likovne i glazbene kulture… a sve u dugomu vremenskom luku. Predstavljeni su i regionalna raznolikost Hrvatske, autohtona hrvatska flora i fauna (velebitska degenija, bjeloglavi sup…), zatim odabrani elementi tradicijske kulture (narodne nošnje, licitarska srca…), filmska umjetnost (Zagrebačka škola crtanog filma, s poznatim likom profesora Baltazara), a i hrvatski sportaši svjetskoga glasa našli su svoje mjesto u tom šarolikom priručniku.
Listajući knjigu ponavljamo, na drukčiji način, činjenice o općepoznatim temama: Bašćanska ploča (prvi cjelovito sačuvani spomenik narodnog jezika) služila je kao dio oltarske pregrade u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru, na otoku Krku. Nastala je oko 1100. godine, a sadrži zapis o darovanju zemljišta i gradnji crkve. Darovatelj je bio hrvatski kralj Zvonimir…
Hrvatska kulturna baština jedinstvena je unutar europskoga kulturnoga kruga po trajnoj suživljenosti triju pisama i triju jezika koji su se pretapali na hrvatskom prostoru. Hrvati su se, u počecima svoje pismenosti, služili trima pismima, i to glagoljicom, bosančicom (zapadnom varijantom ćirilice) i latinicom, kao i trima jezicima – izvornim staroslavenskim, hrvatskom redakcijom staroslavenskoga jezika i latinskim jezikom. Tu pojavu triju pisama i triju jezika u jednom narodu uvjetovao je zemljopisni položaj nove domovine na mediteranskom prostoru u koju su Hrvati stigli u 7. stoljeću i gdje su se susreli s utjecajima Franaka, Bizanta i papinskoga Rima. Latinica je naziv za staro latinsko pismo i niz pisama koji su se iz njega razvila, a njezina je hrvatska inačica danas službeno pismo u neovisnoj Republici Hrvatskoj. U izbor reprezentativnih književnih tekstova uvršteni su i oni autora iz iseljeništva, primjerice pjesme glasovitoga bokeljskog pjesnika Viktora Vide, čije je djelo nastalo u egzilu u Americi, ili pak klasika gradišćansko-hrvatske književnosti i tamošnjega narodnog tribuna Mate Meršić Miloradića.
SUVREMENA POVIJEST: U pregledu hrvatske povijesti i zemljopisa autori posvećuju pozornost i Bosni i Hercegovini – također matičnoj državi dijela Hrvata, međunarodnoj priznatoj 1992. godine, nakon raspada druge Jugoslavije. Historiografskim tekstovima »prelistavaju« se stoljeća, posebice 20., kad je Hrvatski sabor, 8. listopada 1991., proglasio raskidanje svih državnopravnih veza s Jugoslavijom. Dakako, spomenut je i početak 3. tisućljeća, kad su Europska unija i Republika Hrvatska, 2001. godine, sklopile Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Ukratko, učitelji i profesori hrvatske izvandomovinske nastave naći će u priručniku za V., VI., VII., i VIII. razred hrvatskih dopunskih škola, odnosno pod naslovom Hrvatska darovnica Vlade Pandžića i Vlaste Sabljak, obilje reprezentativnih uzoraka nacionalne kulture koji će im omogućiti da djeci hrvatskih iseljenika iz prve, druge pa i iz treće generacije, približe zemlju podrijetla njihovih djedova i očeva: Republiku Hrvatsku.
g
